URBANO OZELENJAVANJE Problemi s proračunom usporili i širenje zadarskih zelenih otoka

Opasni UHI efekt stigao u Hrvatsku! Naslov je to kojim je u veljači ove godine popraćena vijest o rezultatima do kojih je istražujući za svoj diplomski rad radnog naziva »Očekivano toplinsko opterećenje Dubrovnika, Osijeka, Rijeke, Zadra i Zagreba prema projekcijama regionalnih klimatskih modela« došla Mia Agapito, studentica fizike-geofizike zagrebačkog PMF-a, a na koji je upozorio njezin mentor, meteorolog Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Zelena strana ulice

Upozoreno je u tom radu da se u spomenutim gradovima povećava broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 stupnjeva Celzija, ali i broj dana s minimalnom temperaturom iznad 20 stupnjeva Celzijua. Osobito se naglašavalo da su Zadar i Rijeka gradovi koji će u Hrvatskoj doživjeti najviši i najbrži rast broja dana s temperaturom iznad 20 stupnjeva Celzija. Zbog ubrzane urbanizacije, pisalo se tada, ti gradovi imaju sve manje zelenih površina pa je i taj famozni »UHI efekt« u njima izraženiji. UHI je zapravo kratica od engleskog izraza urban heat island, odnosno »urbani toplinski otok«, a tim se pojmom definiraju gradska područja u kojima je temperatura znatno viša i to zbog ljudskog utjecaja. Područja su to gdje su zgrade i ceste zamijenile zelene površine što je utjecalo na povišenje emisija stakleničkih plinova, povećanu potrošnju energije, ali i na kvalitetu života ljudi i ljudsko zdravlje. Rješenje za to, kažu stručnjaci, postoji i zove se – urbano ozelenjavanje.

– Ključno je da zelena infrastrukture bude dio planiranja razvoja gradova, osobito prostornog planiranja. No, trenutno je problem u Hrvatskoj što se malo strateški planira, a više se rade izmjene i dopune prostornih planova, kažu u Zelenoj akciji, udruženja građanki i građana za zaštitu okoliša i prirode te promicanje održivog razvoja, iznoseći podatak da su mapiranja u Zagrebu pokazala da su neka područja s manje zelene infrastrukture bila toplija i do 4 stupnja Celzija od područja na kojima ona postoji. Zelena infrastruktura, kaže Zakon o prostornom uređenju, »planski su osmišljenje zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja.«

Pod sloganom »Zelena strana ulice« Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u travnju ove godine objavio je javni poziv za sufinaciranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina vrijedan 17 milijuna eura i namijenjen lokalnim jedinicama za projekte otpornosti gradova i općina. Rečeno je tada da su u dvije godine provedbe programa koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja podržana 122 takva projekta za koje je bilo osigurano 28 milijuna kuna, odnosno oko 3,7 milijuna eura. Ovogodišnji poziv povučen je potkraj travnja, s obzirom na to da su potrošena sva predviđena sredstva.

Objektivne prepreke

Što je zapravo UHI efekt i koliko su važne »zelene strane ulice«, stanovnici hrvatskih gradova mogu se uvjeriti ovih dana kada je gotovo cijela zemlja u »crvenom« kada je riječ o opasnosti od toplinskog vala koji traje danima i, unatoč osvježenju koje je donijela subota, nastavit će se i dalje. Zbog toga smo odlučili provjeriti razmišljaju li gradske vlasti u Rijeci, Zadru, Puli, Zagrebu i Osijeku o »zelenim strategijama« i, što je još važnije, čine li što konkretno ili su mjere za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena samo ideje na papiru.

Zadar, grad čije se ime našlo na vrhu lista onih koji će se najbrže i najviše zagrijavati. Iako zadarska gradska uprava ima programe koji se odnose na zelene površine te je razvijao i razvija projekte zelenih površina, neki od tih projekata ne mogu se provesti zbog objektivnih razloga. Naime, zbog nepostojanja većine u Gradskom vijeću prvih pet mjeseci prošle i svih sedam mjeseci ove godine Grad funkcionira s tehničkim proračunom koji ograničava trošenje novca, a velika većina EU projekata nalaže lokalno sufinanciranje u manjim udjelima, što zbog ovog problema Grad ne može ispunjavati.

– Već imamo dva odobrena i ugovorena projekta po prethodna dva objavljena natječaja iste tematike. Radi se o projektima Proširenje postojećih i izgradnja novih zelenih površina – Zeleni otoci, faza I i II, ukupne vrijednosti 900.752,03 eura koji se ne mogu provoditi zbog situacije s proračunom. Projekti obuhvaćaju sadnju pojedinačnih i grupa stabala i drvoreda na raznim lokacijama na području grada Zadra u svrhu povećanja postojećih i izgradnje novih zelenih površina u gradu Zadru. Projekti su odobreni na prva dva javna poziva za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama definiranih u nacionalnim i lokalnim strateškim i planskim dokumentima, rekla je Stefani Mikulec Perković, pročelnica UO-a za EU fondove. Problemi s proračunom bili su razlog zbog kojeg se Grad Zadar nije javio na javni poziv koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s rokom prijave od 28. ožujka 2024.

– U točki V. ovog javnog poziva stoji da se financira do 80 posto, stoga se Grad Zadar na njega nije mogao prijaviti, s obzirom na to da bez proračuna ne može osigurati svoju komponentu financiranja, pojašnjava Robertino Dujela, pročelnik UO-a za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša.

FOTO: NASADI ZADAR

Katastar zelenila

Jedan od uspješnih projekata koje je proveo Grad Zadar u okviru EU projekta Grow green je izrada Katastra zelenila. Tvrtka Nasadi je ranije izradila katastar za zapadni dio grada, koji je u okviru EU projekta Grow green dopunila za širi predio Arbanasa.

Riječ je o GIS aplikaciji koja se nalazi na mrežnoj stranici tvrtke Nasadi, a putem koje je svim građanima dostupan uvid u zelene površine grada i vrste koje se nalaze po određenim područjima. Odabirom lokacije vidljiv je prikaz posađenih biljaka, a klikom na željeni odabir se prikazuje naziv biljne vrste s pripadajućom fotografijom. Osnovni cilj projekta je razviti i implementirati tzv. NBS strategije (Rješenja utemeljena na prirodi) kako bi se osigurala troškovno učinkovita i dugoročna rješenja za rješavanje društvenih izazova kao što su klimatske promjene, sigurnost vode, sigurnost hrane, ljudsko zdravlje i sl. Projektom se nastoji procijeniti i razviti inovativni, isplativi i održiv pristup za postizanje navedenog. U sklopu projekta Grow Green su 2022. godine posađene 33 platane na predjelu Crvene kuće. Gradonačelnik Branko Dukić tom prilikom je kazao kako mu je drago da su sudionici ovog projekta s ostalim europskim gradovima, kako bi smanjili utjecaj klimatskih promjena koje su sve veće.

– Nastojimo ozbiljnim projektima odgovoriti na izazove. U iduće dvije godine planiramo zasaditi oko 250 stabala. Nastojimo sačuvati zelenilo i povećati njegovu površinu, a to ćemo implementirati i u prostornom planu. Krenuli smo u suradnji s Hrvatskim šumama u šumi Musapstan, nastavit ćemo sa sadnjom stabala, a iskorištavanjem retencijskih bazena i uspostavom parkovnih zona pokazujemo jasnu namjeru da ovaj grad ima što više zelenila. Također, radimo i na uspostavi kišnih vrtova, a u budućnosti i na izgradnji propusnih parkirnih površina kako bi smanjili utjecaj zatopljenja, istaknuo je tada gradonačelnik.

Riječka strategija

Iz Grada Rijeke kažu da su se putem Upravnog odjela za komunalni sustav i promet ove godine prijavili na javni poziv Fonda i dobili iznos od 84.886 eura za sadnju stabala na javnim površinama, što čini 80 posto procijenjenih i Fondu opravdanih troškova projekta vrijednog više od 106 tisuća eura. Pokretanje postupka javne nabave za izbor izvođača radova planina se za jesen. Nakon provedenog postupka i izbora izvođača sadnja stabala planira se tijekom 2025. godine, naveli su u Gradu Rijeci. Na prošlogodišnjem natječaju Rijeka je dobila iznos od 169.684 eura za podizanje novih drvoreda i sadnju stabala na prazna mjesta na postojećim drvoredima duž prometnica i na parkiralištima te 129.676 eura za obnovu zelenila u gradskim parkovima. Za oba posla izabran je izvođač radova, a oni će započeti ove jeseni.

– Valja napomenuti da je na području Rijeke, visoko urbaniziranom i najgušće naseljenom gradu u Hrvatskoj, sadnja drvorednih stabala vrlo ograničena zbog blizine okolnih građevina, podzemnih instalacija i prometnih propisa koji definiraju minimalne širine nogostupa u izgrađenim dijelovima naselja, kažu u riječkoj gradskoj upravi. Podsjećaju i da je Grad Rijeka izradio Strategiju zelene urbane obnove koju je usvojilo Gradsko vijeće, a koja sadrži programski koncept plana razvoja zelene infrastrukture za područje Grada Rijeke za razdoblje do 2030 godine, a koja će predstavljati važnu stručnu podlogu za izradu novih prostornih planova kao i izmjena postojeće prostorno-planske dokumentacije, kažu u Gradu Rijeci. Kažu i da su među prvim europskim gradovima pristupili Sporazumu gradonačelnika, velikoj inicijativi Europske komisije pokrenutoj u siječnju 2008. godine te da je ove godine uvedena je obveza da se prilikom izrade projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte sufinancirane iz europskih sredstava izradi dokumentacija za prilagodbu na učinke klimatskih promjena gdje se analizira kako smanjiti utjecaj klimatskih promjena na specifičnom području ulaganja s konkretnim mjerama.

Oaze i nadstrešnice

Osijek ima sreće da u svome povijesnom nasljeđu ima kulturu parkova, koju je uspio sačuvati do danas, pa tako svaki dio grada ima svoju zelenu oazu. To je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj i čak 17 parkova, koji je dvije godine zaredom proglašen hrvatskim Eco-Cityjem. Aktualna gradska vlast nastoji ih što bolje obnoviti, a dostupnost EU sredstava dobrodošao je izvor. Kao mjere prilagodbe klimatskim promjenama kroz jačanje otpornosti urbane sredine Gradu Osijeku su u srpnju prošle godine dodijeljena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za ozelenjivanje urbanih površina – gradskih ulica kao i prigradskih naselja u vrijednosti 697 tisuća eura, a navedena stabla planirano je posaditi u sezoni sadnje jesen/zima ove godine. Uz to, u svibnju je Gradu Osijeku iz iste mjere dodijeljeno dodatnih nepunih 350 tisuća eura za sadnju dodatnih približno 700 stabala uz šetnicu na lijevoj i desnoj obali rijeke Drave. Ona će biti posađena tijekom 2025.godine

Uz to, Grad Osijek od 2021. do 2024. stalno povećava sredstva za održavanje javnih zelenih površina. Pri tome vodi se računa da se u sklopu održavanja tih površina povećaju sredstva ne samo za sadnju stabala, već i za njihovo održavanje. Također, treba napomenuti kako Osijek ima i na 16 lokacija sustav navodnjavanja s ugrađenim pop up rasprskivačima i sustav »kap po kap«.

I Grad Pula, kako se može iščitati na njihovim web stranicama, u skladu sa svojim zelenim politikama, i ove godine nastavlja projekte čiji je cilj prilagodba klimatskim promjenama. Riječ o devet projekata koji se, osim iz proračuna, sufinanciraju i novcem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na poziv Fonda Pula je u listopadu 2022. aplicirala s dvije prijave i za obje je odobreno 788.581,31 euro od maksimalno mogućih 796.336,85 eura. Sukladno svom zelenom i održivom opredjeljenju, odobrenim sredstvima Grad Pula-Pola će formirati urbanu šumu Monvidal, kao i park na Hidrobazi. Planirane su i tzv. zelene nadstrešnice, odnosno betonske vaza uz poleđinu postojećih nadstrešnica, gdje situacija dopušta i bočno – ovisno o smjeru dolaska autobusa, a u koje će biti posađene bilje penjačice te uz njih ugrađene čelične konstrukcije pričvršćenje na postojeće nadstrešnice po kojima će biljke penjačice prianjati i rasprostirati se po stranicama i krovu nadstrešnica. Planirane su i nove javne slavine na zelenim i rekreativnim površinama, drvored duž gradske obilaznice, ozeleniti javno parkiralište i pješačku stazu na Verudeli, urediti zelene površine u Palisinoj i Cesti prekomorskih brigada, a plan je i pokrenuti urbane vrtove na novoj lokaciji na području Mjesnog odbora Vidikovac.

Ozelenjavanje Zagreba

O smanjenju utjecaja klimatskih promjena kao i ublažavanju toplinskih urbanih otoka razmišljaju i u hrvatskoj metropoli pa se tako u Zagrebu se trenutno provodi više projekata s ciljem ozelenjavanja gradskih površina, a u njima sudjeluje više gradskih ureda. Pa tako postoje projekt ozelenjavanja objekata u odgoju i obrazovanju koji se odnosi se na sadnju autohtonih vrsta drveća u dvorištima dječjih vrtića te osnovnih i srednjih škola domova kao elemenata zelene infrastrukture. Budžet projekta iznosi 899.708 eura, od čega Fond sufinancira do 350 tisuća eura, a trajat će tri godine. Takav projekt postoji i za objekte u zdravstvu, a projektom »Zeleni koridor potoka Črnomerec« uredit će se 1.800 metara pješačko-biciklističke staze »natkrivene« sa 140 stabala. Troškovi ovog projekta procijenjeni su na 1.036.652 eura, uz sufinanciranje Fonda u iznosu do 350 tisuća eura. Jedan od projekata uključuje nabavu poljoprivrednih strojeva/traktora za ozelenjivanje urbanih površina u Zagrebu te nabavu uzgojnih sadnica u vrijednosti od 389.999 eura, što Fond financira sa 150 tisuća eura. Nastavljene su i aktivnosti provedbe EU projekta Greenscape CE – Klimatski otporni urbani krajolici primjenom NBS rješenja (Nature Based Solutions), sufinanciranog u okviru EU programa INTERREG Central Europe, koji je započeo u ožujku 2023. i traje tri godine.

– Tijekom prosinca 2023. završena je i usvojena Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba, čija je izrada financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ona je izrađena za cijelo područje Grada Zagreba za razdoblje do 2034. godine i predstavlja novi pristup planiranju urbanog krajobraza kroz sinergiju zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, poručili su iz Grada. Prošle godine osnovana je Radna skupina za ozelenjavanje, koju vodi gradonačelnik, a koja se bavi temama ozelenjavanja gradskih površina s različitih stanovišta – od planiranja, do održavanja. Zagreb ima donesen i Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP), a u tijeku je i izrada Analize ranjivosti i rizika pojedinih sektora u Gradu Zagrebu na učinke klimatskih promjena, za potrebe izrade Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja. U izradi su i studije Šume i šumsko zemljište – stručna podloga prostornih planova te Stručne podloge prostornih planova – Agrikulturni krajobraz Grada Zagreba, zelena infrastruktura i rješenja utemeljena na prirodi, a koje će služiti kao podloge za implementaciju u prostorne planove Grada.

Na svakog Zadranina 10 »kvadrata« zelenila

Prema zadnjem godišnjem izvještaju tvrtke Nasadi koji se našao pred zadarskim vijećnicima, onom za 2022., u toj godini posađeno je više novih drvoreda, a ukupno se radi o 129 stabala te brojnim grmašicama. U četvrti Crvene kuće te godine su posađena četiri drvoreda s ukupno 33 platane i šest kostela, u Ulici Petra Svačića drvored od 14 kelrojterija s obje strane ulice, kod škole na predjelu Bili brig 11 melija i tri kelrojterije, na dijelu plaže Kolovare šest tamarisa, ispred Muzeja antičkog stakla šest tamarisa… Nasadi su sa sadnjom stabala nastavili i ove godine, a uređenje je obuhvatilo Perivoj Jarula, Perivoj Vrulje, rivu, uvalu Vitrenjak, Ulicu Petra Svačića, kružni tok na križanju Ulice Petra Svačića i Polačišća, Obalu kralja Tomislava… Unatoč svoj toj dosadašnjoj sadnji drveća, Zadar ima samo 10 metara četvornih zelenila per capita, izračunao je dr. sc. Darko Znaor na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.

Izmjenom prostornog plana do zelenih površina

U Zadru postoji veliko nezadovoljstvo građana time što privatni investitori pri doista brojnim projektima izgradnje stambenih zgrada vješto zaobilaze ispunjavanje obveza o doista minimalnim udjelima zelenim površina na terenima na kojima grade ove zgrade. Nezadovoljstva građana svjesni su i u gradskoj upravi koja je pokrenula izradu 5. Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zadra u okviru čega se treba povećati udio zelenih površina za projekte gradnje stambenih objekata, ali će se, sve dok Gradsko vijeće ne usvoji ove izmjene Plana, građevinske dozvole izdavati prema postojećim, manje zelenim odredbama.