ponedjeljak, 22. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

27 C°

nakon nevremena

RUŽAN PRIZOR Kruzer u Zadru ispuštao fekalije u more?

Autor: Katarina Ergović

21.07.2024. 15:31
RUŽAN PRIZOR Kruzer u Zadru ispuštao fekalije u more?

Foto: Net.hr



U posljednjih nekoliko godina sve je veće nezadovoljstvo građana hrvatskih obalnih gradova zbog kruzera koji, kako oni misle, zagađuju Jadransko more. Neugodan prizor koji je u subotu dočekao Zadrane i turiste, samo je dolio ulja na vatru. Naime, ispod kruzera Azamara Journey kompanije V Ships Leisure dugom 181 metar, snimljena je velika smeđa mrlja koja nalikuje ispuštenim fekalijama.


Nepoštovanje zakona




Spomenuti kruzer s više od 1.100 putnika i članova posade svoje putovanje počeo je u Ateni te preko crnogorskog Kotora, Dubrovnika, Splita i Šibenika stigao je u 8 sati u Putničku luku Zadar te se ondje zadržao do 20 sati kada se uputio prema Puli.


Za vrijeme njegovog pristajanja na Poluotoku, Zadar je oko 11 sati pogodilo nevrijeme te je more bilo zamućeno, stoga nije jasno jesu li u pitanju doista bile fekalije. Sami možete prosuditi ovdje i ovdje.


U slučaju da su bile fekalije, ovo bi nažalost bio samo jedan u nizu katastrofalnog onečišćenja mora, ali i nepoštovanja hrvatskog zakona. No, možda ono najbitnije, slučaj je ponovo izazvao zabrinutost za zdravlje i sigurnost stanovnika i turista u Zadru.




Tijekom protekle godine Zavod za javno zdravstvo Zadar imao je tri dojave o onečišćenju, a ono je dokazano na plaži Jadran. Ondje je krajem kolovoza utvrđena prisutnost Escherichije coli, a tri dana je na snazi bila zabrana kupanja. Službeni razlog tad je bio prelijevanje oborinskih voda.


Posljednji zabilježeni slučaj izlijevanja fekalija s kruzera ili jahti u Hrvatskoj dogodio se početkom srpnja prošle godine kada je jahta u vlasništvu Nijemaca kod Brača u more ispustila fekalije i balast. Izvukli su se nekažnjeno, a to mogu zahvaliti nedorečenom hrvatskom zakonu.





Uređaj u Gaženici


Prema zakonu, svaki brod mora imati tank i ventil da ga zatvori te da ga on otvori. Međutim, ne postoji infrastruktura na kopnu koja to može prihvatiti. Ako u lukama, marinama i privezištima nije osigurano mjesto za pražnjenje tankova, brodovi bi takve vode trebali ispuštati dvanaest nautičkih milja od obale ili tri ako imaju biopročistač.


Konkretno, Luka Gaženica ima fiksni uređaj na jednom gatu koji u najvećem broju slučajeva prikuplja otpadne vode s kruzera. Za ostale slučajeve postoji tvrtka koja svojim vozilima dolazi po narudžbi brodara prikuplja taj otpad te dalje ga zbrinjava prema zakonu.


Veći problem je u manjim brodovima i jahtama koji bi trebali ploviti tri sata u otvoreno more dalje od otoka kako bi ispraznili svoje tankove bez prevelike štete, što je zakonom dopušteno.


No, iako se na taj način fekalije ispuštaju dalje od otoka i gradova, morski život, uključujući ribe, ptice i druge organizme kojim je voda u zadarskom akvatoriju dom, i dalje će osjećati negativne posljedice. Prisutnost fekalija može dovesti do iscrpljenosti kisika, cvjetanja algi i širenja bolesti među morskim vrstama, što u konačnici narušava osjetljivu ravnotežu ekosustava.


Nadalje, onečišćenje uzrokovano ispuštanjem fekalija u more također može imati ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje. Poseban rizik odnosi se na rekreacijske aktivnosti kao što su plivanje, ribolov i ronjenje jer osobe tako mogu biti izloženi štetnim bakterijama i toksinima prisutnim u zagađenoj vodi.


Nema ispitivanja kakvoće


Bilo kako bilo, i da ove godine i dođe do iznenadnog onečišćenja mora uzrokovanih izlijevanjem fekalija ili kanalizacije, na većini zadarskih plaža i drugih mjesta gdje se kupaju građani i turisti, ono se neće moći uočiti.


Razlog tome je što je Grad Zadar zbog tehničkog proračuna na Zavodu za javno zdravstvo Zadar ne može plaćati financiranje ispitivanja kakvoće mora. U međuvremenu, ovakvi incidenti, bilo doista riječ o fekalijama kruzera ili ne, ne pomažu da se umiri javnost i općeniti briga i strah zbog velikog broja kruzera u gradu.


PRAŽNJENJE BRODOVA


Prema zakonu, svaki brod mora imati tank i ventil da ga zatvori te da ga on otvori. Međutim, ne postoji infrastruktura na kopnu koja to može prihvatiti. Ako u lukama, marinama i privezištima nije osigurano mjesto za pražnjenje tankova, brodovi bi takve vode trebali ispuštati dvanaest nautičkih milja od obale ili tri ako imaju biopročistač.