Utorak, 16. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

36 C°

ZANIMLJIVI PODACI

STATISTIKA OTKRIVA Gotovo trećina kuća i stanova u Zadarskoj županiji zjapi prazno!

Autor: Iva Bucić

16.07.2024. 07:30
STATISTIKA OTKRIVA Gotovo trećina kuća i stanova u Zadarskoj županiji zjapi prazno!

Foto: Luka Jeličić



Prema podacima dostupnima na portalu GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku, koji omogućuje kartografski predstavlja statističke podatke, odnedavno su dostupni podaci o gustoći naseljenosti svih područja u Hrvatskoj prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine.


Naseljenost po gradovima


Od ukupno 100.310 stambenih jedinica u županiji, 2021. godine samo ih se 68 posto koristilo za stalno stanovanje, što je najmanji postotak u čitavoj državi.


U ostalim primorskim županijama (Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Istarska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija) taj se postotak kreće od 71 do 82 posto, a na nacionalnoj razini za stalno stanovanje koristilo se 86 posto stambenih jedinica (medijan je bio 89 posto).




Što se turizma tiče, tijekom prošle godine, po kilometru kvadratnom u Zadarskoj su županiji zabilježena 492 dolaska godišnje, a lanjski broj stalnih postelja iznosio je 143.992. To je više nego dvostruko manje u odnosu na vodeću Istarsku županiju, u kojoj je lani bilo 304 tisuće stalnih postelja.


Među 556 općina i gradova po gustoći naseljenosti prednjači grad Rijeka, s 2489 stanovnika po četvornom kilometru. Slijede Split (2023) i Zagreb (1196), a zatim Pula (970) i Slavonski Brod (922).


Na području Zadarske županije u šest gradova (uključujući i gradska naselja) – Zadru, Biogradu, Pagu, Ninu, Obrovcu i Benkovcu živi više od 95 tisuća ljudi, ukupno 60 posto od 159.766 stanovništva iz županije. Međutim, u Zadru po četvornom kilometru živi 368 ljudi, u Biogradu 151, u Ninu 51, u Pagu 24, u Benkovcu 19, a u Obrovcu 10 stanovnika po kilometru kvadratnom.


TZO Bibinje


Najrjeđe naseljen Gračac


Kada je o općinama riječ, najgušće su naseljene općine Bibinje (278) i Vir (137). Potom slijede općine Kali (168), Sveti Filip i Jakov (94), Sukošan (84), Škabrnja (73), Preko (65), Vrsi (55), Poličnik (57), Tkon (50), Pašman (44), Posedarje (44), Privlaka (42), Novigrad (42), Kukljica (93), Starigrad (52), Galovac (118), Polača (46), Ražanac (40), Zemunik Donji (39), Kolan (28), Stankovci (27), Povljana (17), Pakoštane (49), Jasenice (11), Lišane Ostrovičke (12) i Gračac (3).


Na nacionalnoj razini, najrjeđe naseljene prostorne jedinice u Hrvatskoj su općina Lanišće u Istarskoj županiji i Općina Udbina u Ličko-senjskoj županiji, s niti dva stanovnika po kilometru četvornom.


SELA BEZ LJUDI


Što se tiče broja stanovnika, u čak 16 naselja živjelo je deset ili manje stanovnika, računajući naselja Duboki Dol i Nadvrelo – oba u općini Gračac, u kojima prije tri godine nije nitko živio


Ako se naseljenost, umjesto na razini općina i gradova, promotri na razini naselja, pokazuje se da ih je prije tri godine u Hrvatskoj 195 (od ukupno 6.757) bilo bez ijednog stanovnika. Samo jednog stanovnika imalo su 72 naselja, po dvoje ih je bilo u 61 naselju, a po troje u 46 naselja.


Kad se podvuče crta, ispostavlja se da je svako jedanaesto naselje imalo deset ili manje stanovnika, a manje od 20 ljudi po četvornom kilometru živjelo je u više od 43 posto naselja na teritoriju države.


Podaci o gustoći naseljenosti na razini Zadarske županije pokazuju da je manje od deset ljudi po četvornom kilometru živjelo u svakom trećem naselju – u 81 od ukupno 234 naselja (pri čemu valja napomenuti da broj može varirati ovisno o tome kako se klasificiraju pojedina naselja), a u svakom drugom naselju u županiji gustoća naseljenosti bila je ispod 20 stanovnika po četvornom kilometru.


Mislav Klanac


Zadar 35. po gustoći naseljenosti


Što se tiče broja stanovnika, u čak 16 naselja živjelo je deset ili manje stanovnika, računajući naselja Duboki Dol i Nadvrelo – oba u općini Gračac, u kojima prije tri godine nije nitko živio. Po jedna osoba živjela je u Dabašnici, Vučipolju i Tiškovcu Ličkom, a po dvoje ih je živjelo u Cerovcu, Gubavčevom Polju i Pribudiću – a sva navedena naselja nalaze se u općini Gračac.


To je površinom najveća općina u Hrvatskoj, s 958,3 četvornih kilometara, a samom Gračacu pridodano je 38 naselja, koja dominiraju popisom naselja s najmanje stanovnika – od 30 naselja s najmanje stanovnika na razini županije, 23 se nalaze na području općine Gračac.


Njima treba pridodati naselje Babac, koje je nastalo izdvajanjem dijela iz naselja Turanj, s četiri stanovnika, potom Komazece u sastavu grada Obrovca (14 stanovnika), Kolanjski Gajac u općini Kolan (16), Dragove na Dugom otoku (18) i Brgud u Benkovcu (21).


Na razini države, najnižu gustoću naseljenosti imaju lička naselja Divoselo, Počitelj i Tiškovac Lički, s po 0,02 stanovnika po četvornom kilometru, a uvjerljivo je najgušće naseljena Nova Mokošica (Grad Dubrovnik), stambeno naselje višekatnica na površini od oko 0,37 četvorna kilometra izgrađeno po programu društveno poticane stanogradnje, s 15.047 stanovnika po četvornom kilometru.


Od naselja, iza Mokošice slijedi naselje Split (6.496) te najveće romsko naselje u Hrvatskoj, Parag u općini Nedelišće (5763 stanovnika po četvornom kilometru).


U samom naselju Zadar po četvornom kilometru živi 1.312 stanovnika (s gradskim naseljima gustoća pada na 368), što ga smješta na 35. mjesto po gustoći naseljenosti.


Umirovljenici većina


U Zadarskoj županiji prema popisu stanovništva živi 159.766 stanovnika, od kojih je 24 posto bilo starije od 65, a 15 posto mlađe od 14 godina. U četiri naselja (Tiškovac Lički, Gubavčevo Polje, Pribudić i Drenovac Osredački) svi su stanovnici bili stariji od 65 godina, a ta dobna skupina većinu stanovništva čini u čak 40 naselja – odnosno svakom šestom naselju u županiji.