[FOTO] Obišli smo veliko postrojenje CGO-a u Biljanima Donjim koje je u testnoj fazi. Obrada otpada traje čak tri mjeseca!

Iako u Centru za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim, u koji će se dovoziti sav miješani komunalni otpad iz Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije od siječnja 2024. traje probni rad, količine ovog otpada već sada su dosegnule čak 75 posto količine koja će se obrađivati kad krene puni rad. Kamioni komunalnih društava nakrcani miješanim komunalnim otpadom neprestano pristižu pa je rad u CGO-u odnedavno organiziran u dvije smjene.

Projekt vrijedan gotovo 90 milijuna eura donosi veliku pozitivnu promjenu u gospodarenju otpadom.

– U svibnju se na dnevnoj bazi dovozilo 110 – 170 tona miješanog komunalnog otpada. Kroz srpanj i kolovoz će se povećavati dnevne količine, najveća dnevna količina može doseći 350 tona, dok je kapacitet CGO-a oko 400 tona dnevno.

Od ukupne količine otpada iz Zadarske županije trenutačno ne zaprimamo samo dio otpada iz Vira, Paga i Gračaca. Zimi će udio otpada koji dolazi iz ove spomenute tri destinacije iznositi oko pet posto mjesečnih količina u CGO-u. Primjerice, iz Vira i Paga se zimi dovozi gotovo deset puta manje otpada nego ljeti, kazao nam je Josip Surjan, dipl. ing., zamjenik rukovoditelja Operativno – tehničkih poslova (OTP).

Ulazno-izlazna zona

– Kamioni u CGO dolaze u ulazno-izlaznu zonu gdje se izvažu na vagi i dalje idu prema mehaničko-biološkoj obradi otpada (MBO). Na ulazu u MBO je prijemna jama u koju iskrcaju otpad, a nakon što ga iskrcaju se ponovno izvažu na ulazno-izlaznoj zoni i idu dalje po novi otpad. Proces još uvijek nije posve automatiziran. U ovoj zoni su stavljene kamere i program, a još treba doći rampa da bi se proces potpuno automatizirao. Probni rad i služi da se svi sustavi naprave i dokaže njihova funkcionalnost, otkriva Surjan.

Ako prosječni građanin misli kako je CGO samo modernije odlagalište, dolaskom do MBO-a ubrzo se uvjeri u kompleksnost tehnologije obrade otpada. Surjan kaže kako će se od ukupne količine otpada koji kamion doveze, tek 30 posto ukupne težine tog otpada zbrinuti na odlagalištu neopasnog otpada i to nakon tri mjeseca, koliko traje obrada.

– U ta tri mjeseca mi otpad obrađujemo do faze da bude neopasan za ljude i okoliš. Kamioni s otpadom prazne se u prijamnu jamu u kojoj se otpad potom melje, usitnjava te stavlja u linije za biosušenje. Nakon 14 dana je otpad po sušenju spreman za razvrstavanje odnosno za rafiniranje.

Cijeli proces je u podtlaku, izvlači se zrak iz cijelog MBO-a, filtrira se te potom ide u atmosferu, a isto se događa s otpadnom vodom koja ide u pročišćivač otpadnih voda, kad je došla do stupnja da se može voziti u zadarski pročišćivač. Okoliš se zrakom i vodom ne zagađuje, pojašnjava Surjan dodajući kako po prijemu otpad najprije prolazi proces biosušenja gdje se suši i automatski više ne smrdi.

Potencijal goriva iz otpada

– Potom se razvrstava na tzv. biostabilat, gorivo iz otpada, PVC plastiku i metale. Biostabilat bi eventualno mogao smrditi, no on ide u komore biostabilizacije na razdoblje od dva i pol mjeseca gdje mu se dodaju zrak i vlaga te se procesom odradi da postaje u velikom stupnju inertizirani otpad koji je više manje kao zemlja, kada ide na odlagalište neopasnog otpada, ističe tehnički direktor CGO-a dodajući kako u Biljanima prihvaćaju isključivo onaj otpad ubačen u zelene kante i kontejnere. Reciklabilni otpad ide u sortirnice koja u CGO-u ne postoji.

– No nitko ne može garantirati da u tim kantama i kontejnerima neće biti drugih vrsta otpada, pa je naš pogon napravljen da ih odvoji. Postoje, nažalost, nesavjesni građani koji ne razdvajaju otpad iako se nalazimo u 21. stoljeću te zbog toga moramo imati ugrađen sustav za automatsko razdvajanje otpada koji prepoznaje i odvaja takav otpad.

Ima, nažalost, građana koji ne žele odvajati otpad, već će radije platiti kaznu zbog neodvajanja i imaju na to pravo. Naš pogon, odnosno strojevi prepoznaju i odvajaju taj otpad. Ipak, odvajanje je jako potrebno, budući da će primjerice Čistoća Zadar platiti našoj tvrtki Eko Zadar manje novca ako u CGO dovezu manje otpada, upozorava Surjan.

Besplatno grijanje

Govoreći o rafinaciji ili razdvajanju otpada, u koje postrojenje dolazi nakon 14-dnevnog biosušenja, tehnički direktor CGO-a kaže kako se u ovom postrojenju odvajaju magnetski metali, nemagnetski metali, ostatni materijali koji ne pripadaju u nijednu od faza, potom plastika s udjelom klora, gorivo iz otpada te biostabilat koji ima malu energetsku vrijednost.

– Na suprotnoj strani od MBO-a nalazi se zatvoreno skladište koje služi za odvajanje goriva iz otpada (SRF gorivo), te za pripremu za prodaju. Ovo gorivo sastoji se od ostataka papira, lake plastike, tkanine i nekakvih sličnih materijala koji su lagani. Ovo gorivo se balira, a svaka bala teži oko jedne tone.

Gorivo iz otpada može služiti da se iz njega dobije toplinska energija, najviše se koristi u cementarama, ali može služiti i za energent, primjerice, industrijskih peći.

No tržište je prepunjeno SRF gorivom pa ga je teško prodati, osobito po većoj cijeni. Nažalost, problem je što je za odlaganje ovog goriva potrebno jako puno mjesta, budući da ga se nema gdje plasirati. Država će se morati pobrinuti za rješavanje pitanja SRF goriva, da se grade vlastite energane i toplane. To gorivo je izvrsno za gradove koji imaju razvedenu toplinsku mrežu, budući da bi se njime moglo praktično besplatno grijati, naglašava Surjan.

Traže dodatne radnike

– Budući da smo uveli drugu smjenu u CGO-u nedostaje nam vozača i pomoćnih radnika te rukovatelj građevinskim strojevima, što ćemo u prvoj fazi riješiti školovanjem postojećih radnika, odnosno »stvorit ćemo ih«, budući da drugačije ne ide. Problem je što smo ograničeni visinom plaća, a što opet ovisi od plaće direktora koja ima svoju visinu. Imali smo tako nedavno slučaj kada smo na razgovor za posao primili dvojicu potencijalnih vozača koji su mi rekli kako sada imaju veću plaću od moje direktorske, otkriva Kozina.