Važna vijest za tisuće Hrvata. Prvi put na listu HZZO-a uvrštena nova ortopedska tehnologija

Nakon više desetljeća zanemarivanja potreba osoba s invaliditetom, zbog čega su osobe s amputacijom udova bile osuđene na potpuno zastarjela pomagala, u HZZO-u su napravili iskorak i na listu pomagala uvrstili ona novije generacije. Od novih pomagala, na listu HZZO-a stavljena su pomagala iz podskupina stopala, navlake za bataljak i ulošci za proteze različitih proizvođača kao dijelovi proteza za noge.

Osobe s amputacijama, kao i dobavljači, ne kriju zadovoljstvo pomakom koji se dogodio nakon višegodišnjih javnih apela kojima se tražilo da se u Hrvatskoj osiguraju funkcionalna pomagala primjerena 21. stoljeću umjesto onih zastarjelih, među kojima je bilo čak i drvenih stopala.

Pozitivni pomak

– To je prvi put da su na listu uvrštena nova pomagala s novim tehnologijama, u odnosu na postojeći pravilnik iz 1998. godine koji se do danas nije mijenjao. To je pozitivan pomak, ocjenjuje Marko Husić, dopredsjednik Koordinacije za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

U Hrvatskoj živi između 4.000 i 5.000 ljudi s velikim amputacijama. Pomagala koja su ušla na listu HZZO-a, a to su nove gel navlake za bataljak, silikonski lajneri, nova stopala i nove suspenzije za pričvršćenje proteze umnogome će pomoći osobama s amputacijama i olakšati im kretanje i svakodnevni život.

Ipak, to je samo dio onoga što osobe s invaliditetom trebaju.

Foto Slaven Branislav Babic/PIXSELL

– HZZO je počeo rješavati zahtjeve i uvrstio neka suvremena pomagala – stopala, suspenzije i lajner, na osnovnu i dopunsku listu. Nadamo se da će se ovaj smjer nastaviti i ubrzati, i da će uskoro na popis pomagala biti uvrštene i mehanotroničke komponente i da će biti donesen potpuno novi pravilnik koji će kontinuirano omogućavati da se na listu pomagala uvrštavaju suvremena pomagala kako bi osobama s amputacijom omogućili normalan život, poručuje paraolimpijka Ana Sršen, predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ).

Iz te su udruge upozoravali da je na listama HZZO-a čak 40-ak zastarjelih pomagala, koja su ispod svakog standarda. Unatoč napretku medicine koja je osobama s invaliditetom omogućila bioničke udove kojima upravlja mozak, a mogu vratiti i osjet izgubljenih udova, u Hrvatskoj osobe s amputacijom uglavnom imaju dva izbora – imati smanjenu kvalitetu života ili sami financirati skupa pomagala, ako za to imaju novca. Zahvaljujući novim stopalima i drugim odobrenim pomagalima bit će za korak mobilniji nego dosad.

U HUP-ovoj Koordinaciji za medicinske proizvode optimistični su u pogledu daljnjeg širenja liste pomagala HZZO-a, odnosno zamjene zastarjelih pomagala novim tehnološkim rješenjima.

Koljeno kompleksno

– Nije još gotovo. Ovo je tek 30 posto priče, ali definitivno je pomak. Sljedeći korak na kojem se radi su koljena. Vjerujem da će to ići u dobrom smjeru, moj je dojam da u HZZO-u imaju namjeru i tu uvrstiti nova pomagala. Mi smo u to uključeni, radimo na tome i dalje. Kontaktiraju nas iz HZZO-a, postavljaju nam tehnička pitanja i to ohrabruje, veli Husić.

Koljena su, objašnjava, ta koja su tehnološki najsloženija, i njihova će modernizacija zapravo biti najveći pomak. »Ljudima koji imaju natkoljenu amputaciju najbitnije je protetičko koljeno. To nije još uvršteno na listu i na tome se radi. Kada će to biti ne ovisi o nama nego o HZZO-u«, zaključuje.

U ortopediji je naš standard već dugo najniži u EU-u, pa čak i u regiji. Makedonija, na primjer, ima koljeno kontrolirano mikroprocesorom već nekoliko godina na svojoj listi pomagala. Kod nas je još uvijek standard najjednostavnije mehaničko koljeno, a oni koji ga dobiju osuđeni su na ostanak kod kuće i eventualno kraću šetnju dvorištem dok mikroprocesorsko koljeno, s druge strane, osigurava mobilnost, aktivan i ispunjen život.