RH izgubila u Strasbourgu jer je isti sudac odlučivao na Vrhovnom pa Ustavnom sudu

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da je Hrvatska povrijedila pravo na pošteno suđenje okrivljenici o čijem je slučaju isti sudac, Branko Brkić, odlučivao u dva stupnja – najprije na Vrhovnom, a potom i Ustavnom sudu četiri godine kasnije.

U presudi objavljenoj u utorak ESLJP je utvrdio da je sudjelovanjem istog suca u žalbenom vijeću Vrhovnog suda, a potom i u vijeću Ustavnog suda povrijeđeno pravo podnositeljice na pošteno suđenje zajamčeno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Podnositeljici zahtjeva i njenom sinu u Hrvatskoj se sudilo zbog kaznenih djela protiv službene dužnosti te su prvostupanjskom presudom oslobođeni optužbi. Nakon žalbe državnog odvjetništva Vrhovni sud je ukinuo oslobađajuću presudu uz obrazloženje da je obrana bila nelogična i nedovoljno dokazana te je slučaj vratio na ponovno suđenje.

“U vijeću Vrhovnog suda sudjelovao je sudac B.B.”, priopćio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Općinski sud u Novom Zagrebu je u ponovljenom suđenju podnositeljicu i sina osudio za ista nedjela utvrdivši da obrana nije bila uvjerljiva, pozivajući se na utvrđenja iz rješenja Vrhovnog suda, a Županijski sud u Zagrebu presudu je potvrdio.

U ustavnoj tužbi koja je uslijedila osuđenica je prigovarala utvrđenjima nižih sudova glede kredibiliteta njene obrane, a vijeće Ustavnog suda sastavljeno od tri suca meritorno je ispitalo, a zatim odbacilo njezinu ustavnu tužbu. Među sucima je bio i Brkić koji je u lipnju 2016. imenovan ustavnim sucem.

Pred sudom u Strasbourgu podnositeljica je stoga prigovarala da Ustavni sud nije bio nepristran, a ESLJP je zaključio da su vijeća Vrhovnog suda i Ustavnog suda u kojima je sudjelovao isti sudac ispitivali meritum predmeta te su posljedično postupci pred tim sudovima neraskidivo povezani.

Uz to, iako navedeni sudac nije odlučivao samostalno već u vijećima oba suda, ESLJP je smatrao da ta okolnost nije odlučna pri ocjeni objektivne nepristranosti Ustavnog suda.

Sinu podnositeljice koji je nakon njene smrti preuzeo vođenje postupka, konačnom presudom, dosuđena je naknada od 762 eura za troškove postupka.