Izbor ustavnih sudaca svakako neće biti dovršen do ljetne stanke Sabora. Ovako trenutno stoje stvari

Saborski Odbor za Ustav nije u dnevnom redu jučerašnje sjednice imao raspisivanje javnog poziva za izbor deset članova Ustavog suda, ali je ta točka uvrštena nakon što je odluka o njoj donesena u utorak na koalicijskom sastanku. Taj će javni poziv biti objavljen u Narodnim novinama, a potom će svi zainteresirani, koji zadovoljavaju ne baš stroge formalne uvjete, imati rok od 30 dana za prijavu. Znači da ni prvi korak procedure izbora ustavnih sudaca neće biti okončan do ljetne dvomjesečne stanke u radu Sabora. Saslušanje kandidata na sjednici Odbora za Ustav, kao i ono najvažnije, usuglašavanje između vladajuće koalicije i oporbe, bit će najesen.

Glasovanje najesen

Predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica (HDZ) izjavio je da glasovanje o članovima Ustavnog suda očekuje u listopadu, a mandat Andreju Abramoviću, Ingrid Antičević Marinović, Snježani Bagić, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Lovorki Kušan, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću, već produljen za šest mjeseci, istječe 7. prosinca.

Na javni poziv će se sigurno prijaviti i diplomirani pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koji su se istakli znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem, koji neće prethodno ispitati teren, ni pokušati istražiti imaju li šanse skupiti u Saboru minimalno 101 glas. Oni će sudjelovati u ovom procesu, pa što bude. No, pravi kandidati će prvo, u razgovoru s dužnosnicima parlamentarnih stranaka, nastojati doznati isplati li im se uopće prijaviti, hoće li dobiti potrebnu podršku dvije trećine zastupnika. Nekoliko osoba koje se dosad spominjalo kao potencijalne nove članove Ustavnog suda, reklo nam je jučer da neće žuriti s prijavom, da najprije planiraju ustanoviti bi li ih podržala vladajuća koalicija, odnosno oporba. Bit će im to ovaj put možda otežano jer upitno je hoće li u konačnici biti izabrano svih deset ustavnih sudaca, kao što je to bilo 2016. Istina, HDZ i SDP sami imaju zajedno više od 101 zastupnika i bez pomoći drugih stranaka mogu podijeliti po pet članova Ustavnog suda i izabrati ih. Ali, iz SDP-a najavljuju da će puno rigoroznije ocjenjivati kandidate nego prije osam godina. Predsjednik SDP-a na odlasku Peđa Grbin kazao je novinarima da je o tome već obavio neke razgovore s kolegama iz opozicijskih stranaka.

Ucjenjivanje imenima

– Nećemo pristati na trule kompromise. Jednom smo grešku napravili, drugi put nećemo. Ako se bude s druge strane inzistiralo i ucjenjivalo s imenima, mi na to pristati nećemo. U krajnjoj liniji, ne mora ih se izabrati svih deset. Ustavni sud može funkcionirati ako ih ima sedmero jer bi imali kvorum, istaknuo je Grbin. Ako se i samo SDP i Možemo! uspiju čvrsto dogovoriti da 52 zastupnika koji su u Sabor ušli na njihovim listama neće u tajnom glasovanju zaokružiti HDZ-ove kandidate koji bi im bili neprihvatljivi, vladajuća stranka bila bi bespomoćna, ne bi mogla skupiti dvotrećinsku većinu. Dakle, SDP i Možemo! bi praktično, u vremenskom tjesnacu do 7. prosinca, mogli nametnuti HDZ-u da se u Ustavni sud izabere, primjerice, šest članova, tri na prijedlog većine i tri oporbe. Ustavni sud u kojem bi, osim sudaca kojima mandat završava iduće godine, Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca, bilo i tih šest novih, ne bi mogao jednostavno kao dosad odlučivati u skladu sa željama Vlade Andreja Plenkovića, jer je za svaku odluku nužno sedam glasova.

– S brojnim odlukama Ustavnog suda nisam se slagao. Postoje određene stvari gdje je došlo do pomaka, na primjer način na koji su se postavili u predmetima o pravu na slobodu govora, a pozitivno je i da napokon imamo izdvojena mišljenja. Ipak, lista bi bila puno dulja ako bih krenuo nabrajati stvari koje nisu bile dobre, osvrnuo se Grbin na rad Ustavnog suda proteklih godina.