NEUSPJELE HAJKE Čagljevi haraju na Pagu, svuda su strvine ovaca

Nakon što su u posljednjih godinu dana napadi čagljeva na ovce na području općine Kolan postali sporadični, u zadnjih mjesec dana su se ovi napadi intenzivirali. Neslužbene procjene govore o više od 100 stradalih ovaca samo na području koje pokriva Općina Kolan, dok je situacija slična i na području pod Gradom Novaljom, izvijestili su iz Općine Kolan putem svoje Facebook stranice. Unatoč svim naporima i sredstvima koje članovi Lovačkog društva Kamenjarka ulažu koristeći kamere, pse goniče i hajke, od kojih je zadnja održana prošle nedjelje, čagljevi i dalje predstavljaju problem.

Gusto raslinje i neodržavane livade i pašnjaci u kolanjskom polju dodatno otežavaju potragu za ovim predatorom koji ima veliki radijus kretanja.

U ponedjeljak je održan sastanak predstavnika Lovačkog društva i načelnika Općine Šime Gligore, na kojem je dogovoreno da će Općina Kolan staviti na raspolaganje stroj ČIOK-a za probijanje prosika kako bi se olakšalo kretanje kroz gustiš. Također, Općina će pokriti trošak dodatnih strojeva ako bude potrebno. Radovi na čišćenju raslinja su već započeli.

Poziv ovčarima

Općina poziva sve vlasnike ovaca da što prije prijave lovcima svaki napad čaglja kako bi se suzilo područje potrage.

Zahvaljuju svima na angažmanu i nadaju se da će spriječiti širenje populacije čagljeva i zaštititi ovce.

Govoreći o napadima čagljeva na stada ovaca na otoku, Josip Fabijanić, tajnik Lovačkog društva Kamenjarka Pag, kazao je kako već neko vrijeme pokušavaju riješiti problem napada čagljeva, ali da unatoč uloženom trudu nisu uspjeli ostvariti veći uspjeh.

– Pri pokušaju pronalaska čagljeva problem nam predstavlja bujnost vegetacije zbog čestih kiša. Stroj koji je ustupila Općina Kolan pomaže u čišćenju prosika, budući da se radi o neprohodnom području, o bujnoj vegetaciji. Imali smo zadnju hajku na čaglja koja je bila neuspješna. Hajku smo proveli na predjelu na kojem je čagalj navodno viđen, no ugledali su ga kroz travu. Jako teško je odstrijeliti čaglja, radi se o mudrim životinjama, križancima pasa. Pokušavamo ih odstrijeliti i borit ćemo se i dalje, govori Fabijanić dodajući kako njihovo lovačko društvo nema precizne podatke o štetama na stoci koju počine čagljevi.

– Vlasnici ovaca prijave Lovačkom društvu, lovniku zaduženom za to područje da je njihovo stado pretrpjelo napad čaglja, iako to ne mora biti točno. Vlasnici stada ovaca prijave da im nedostaje po jedna ili dvije ovce, teško je to precizirati. No, činjenica je da građani svakodnevno nalaze strvine ovaca, otkriva tajnik LD-a Kamenjarka koji pojašnjava kako čagljevi u osnovi djeluju u čoporu, no za zadnje njihove napade na otoku Pagu misli da su ovce napadnute od jedinke čaglja.

Foto: OPĆINA KOLAN

Zavijanje čagljeva

– Ipak, teško je reći je li napala jedinka čaglja ili čopor, to zna jedino onaj koji je prisutan kad se događa njihov napad. Kolege lovci s područja Kolana tvrde kako noću čuju čagljeve kako zavijaju, da čagljica doziva mlade. No, to nije posve provjereno. U usporedbi s napadima vukova na ovce, čagalj na području na kojem je prisutan djeluje svakodnevno. Imali smo problem s napadima čagljevima prije više godina, da bi se to s vremenom riješilo kroz hajke i izvršenje njihova odstrela te im se populacija svela na minimum. Međutim, ponovno su se namnožili pa je problem eskalirao. Imamo dozvolu za izlučenje čagljeva, osobito zbog toga što je otok Pag poznat po stočarstvu. Čagljevi su migratorne životinje, dođu ovdje u prolazu te ostanu. Ipak, čagalj je tu uvijek prisutan, otok je dug 64 kilometra, ima u prirodi divljih ovaca, nekad se i ne vidi što radi, sve dok čagalj ne uđe u privatne posjede, ističe Fabijanić koji je najavio kako će nastaviti s hajkama kad Općina Kolan napravi prosike, što će omogućiti da se smanji područje na kojemu mogu biti čagljevi. Onda je veća vjerojatnost da će se uspjeti odstrijeliti čagljeve.