Prvi biodinamički vinar koji je Hrvatsku upisao na prestižni popis vina s oznakom Demeter

Antun Glavica iz okolice Kutine prvi je biodinamički vinar koji od prošle godine na vinu ima znak Demeter, što je nadstandard za ekološku poljoprivredu koji postoji od davne 1932. godine. Osim toga na šest hektara vinograda, ima i Piwi sorte koje su se pokazale zahvalne za uzgoj.

»Tržište je bolje, pa mogu reći i jako dobro prihvatilo znak Demeter na vinu, više nego onaj ekološki kojemu sam se odmah okrenuo još na početku bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom«, govori nam Glavica na svom obiteljskom gospodarstvu gdje su upravo bili u tijeku građevinski radovi na više kleti za odmor.

Foto: MARINKO PETKOVIĆ/ AGROKLUB

Nema biodinamike bez domaćih životinja

Prema njegovim riječima, šest ha vinograda daju godišnje 15.000 litara vina, što drži dovoljnim za biodinamički uzgoj u kojem važnu ulogu imaju i domaće životinje. »Prije svih ovce i guske koje gnoje, ali i ‘šišaju’ redovito vinograd tako dobro da za traktor nema posla«, ponosno ističe Glavica. Među patuljastima ovcama glavni je ovan Ogi, koji suvereno vodi manje stado u čišćenju vinograda koji se nalazi na Mramor brdu, najvišoj obradivoj površini Moslavačke gore.

Biodinamički uzgoj grožđa, napominje, je dosta zahtjevan, a prinosi nisu veliki, manje do kilograma po trsu u prosjeku. Da bi se dobio Demeter certifikat, grožđe prije berbe mora biti negativno na čak 500 pesticida iz ekološke proizvodnje, ističe naš domaćin, koji ne žali za velikim prinosima jer je uvjeren da je prirodna kvaliteta važnija od bilo kakvog prinosa i količina vina. Tu vinar mora biti načisto jer je u pitanju i životna filozofija da je ‘manje više’, do koje se mora doći kroz spoznaju pravih životnih vrijednosti.

Foto: MARINKO PETKOVIĆ/ AGROKLUB

Antun Glavica iz okolice Kutine prvi je biodinamički vinar koji od prošle godine na vinu ima znak Demeter, što je nadstandard za ekološku poljoprivredu, koji postoji od davne 1932. godine. Osim toga na šest ha vinograda, ima i Piwi sorte, koje su se pokazale zahvalne za uzgoj.

»Tržište je bolje, pa mogu reći i jako dobro prihvatilo znak Demeter na vinu, više nego onaj ekološki kojemu sam se odmah okrenuo još na početku bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom«, govori nam Glavica na svom obiteljskom gospodarstvu gdje su upravo bili u tijeku građevinski radovi na više kleti za odmor.

Čuli smo da obitelj, koja se tradicionalno bavila vinogradarstvom na 300 trsova te osim škrleta imala graševinu i frankovku, koje je i Antun zadržao, nije imala ništa protiv zaokreta prema ekologiji u poslu s vinom, koji je krenuo kao hobi, ali je ljubav brzo planula. Rezultat su nagrađivana vina, koja su dobivala već i Decantera, a samo gospodarstvo nagradu Suncokret ruralnog turizma.

Foto: MARINKO PETKOVIĆ/ AGROKLUB

Prvi eko škrlet u Moslavini

Inače, Antun je školovani hotelijer u Opatiji, a njegov škrlet iz 2019. godine s ekološkim certifikatom je bio prvi takav proizveden u Moslavini.

Na velikom putu u biodinamiku, ističe, važno je da čovjek stalno uči i ima oči širom otvorene, jer je takav pristup vinogradarstvu vani, prije svih u Austriji, pa onda i u Sloveniji, već normalna stvar. »To drugim riječima znači da treba putovati, stjecati nova saznanja i širiti krug ljudi, koji imaju sličnu priču«, pojašnjava Glavica. Tako naš biodinamičar potegne do Austrije na skup tamošnjih kolega, ali i do Istre gdje već ima biodinamičkih vinograda te ekoloških poljoprivrednika, koje na tome zahtjevnom putu do Demeter certifikata vodi Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca.

Foto: MARINKO PETKOVIĆ/ AGROKLUB

Piwi sorte za hobiste

Pri obilasku vinskog podruma, čija je arhiva i amfore dijelom ukopana u zemlju, čuli smo da domaće tržište, u prvom redu ugostitelji, dobro reagira i na macerirana ili jantarna vina. Glavica, pak, sada jednu trećinu vina proda na kućnom pragu, a može ih se naći i u boljim zagrebačkim wine barovima i restoranima.

Mladi vinar je sklon inovativnosti pa je tako testno posadio i vinograd s Piwi sortama za koje drži da su odlična opcija i za hobi vinogradare jer zahtijevaju minimalno tretiranje loze, što je danas učestala pojava u konvencionalnom uzgoju. Inače, piwi sorte vinove loze su križanci razvijeni u Njemačkoj koje su više otporne na gljivične bolesti. Stvaranje tih sorata posljedica je pojave gljivičnih oboljenja plamenjače i pepelnice koja je još u drugoj polovici 19. stoljeća u Europu stigla iz Amerike.

U vinu Marmor Collins Glavice su johanniter, solaris, muscaris, bianca, cabernet blanc i sauvignac, što je odlična kupaža šest Piwi sorti.