Foto: NATURA JADERA
Prvi nas je ovogodišnji »Ljetni đir« odveo do Sali i njihova zaštićena botaničkog rezervata »Saljsko polje« kojim upravlja Javna ustanova Natura – Jadera. Stari nasadi maslina zaštićeni su još od 1969. godine, a danas ne predstavljaju samo primjer povijesti maslinarstva na dalmatinskim otocima, već i vrijedno prirodno stanište koje upoznaje sve više posjetitelja otoka. Maslinik Saljsko polje se nalazi na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, u neposrednoj blizini mora i uz granicu parka prirode »Telašćica«. Svojom starošću, prostranosti i izgledom ima jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost.
Morana Bačić, biologinja i stručna voditeljica u Natura – Jaderi nam je tako kazala kako zaštita i opstojnost ovog rezervata prirode uvelike ovise o suradnji i poštovanju koje lokalna zajednica ima prema prirodi.
– Zaštita okoliša i prirode jako su različite stvari, jer priroda je ono živo u okolišu, koji može sadržavati i brojne negativne priče. Mi u prirodi zato tražimo pozitivne priče, jer upravljanje i zaštita prirode zapravo nisu zabrane. To se vidi upravo na primjeru maslinika u Salima, koji danas obuhvaća i veliki dio samog naselja Sali. To je botanički rezervat, posebni rezervat, čije su granice debelo u samom naselju, tako da smo prema nadležnom ministarstvu odlučili uputiti zahtjev za prekrajanjem njegovih granica, kako bi ih stavili u realno stanje, kazala je Bačić.
Skriveni biser prirode
U masliniku Saljsko polje na Dugom otoku nalaze se masline stare i 700 godina. Zbog starosti i same veličine stabala ovaj maslinik predstavlja značajan hortikulturni objekt na našoj obali. Lokalno stanovništvo maslinik zove »maslinova šuma«. Dug životni vijek maslina ogleda se kroz široke opsege debla kao i neobične oblike debla i krošnje. Veliki broj stabala koja pripadaju Crkvi označeno je crvenim križem.
– Masline su jako stare, ali nismo radili genetska istraživanja kako bi utvrdili točnu dataciju. Ono što znamo jest da je dosta njih u crkvenom vlasništvu. Nešto se manje iskorištavaju za uljarstvo, no jako su lijepe i imaju veliki turistički potencijal i dodanu vrijednost prirodi kroz stoljetna debla posebnih oblika, izjavila je Bačić.
To je prostrani jedinstveni kompleks, lokalno nazivan maslinova šuma. Starost maslina vidljiva je ne samo u opsegu debla pojedinih maslina, nego i iz razne oblikovanosti maslinika u kojemu su vrlo često masline, tzv. ‘stupi’ izrasle uokolo starih, širokih panjeva (hripa). Po svojoj starosti, prostranosti i izgledu, maslinik »Saljsko polje« predstavlja jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost. To je prostrani jedinstveni kompleks, lokalno nazivan maslinova šuma. Osim toga, masline, radi velike starosti, imaju neobično osebujne oblike debla i krošnji.
– Problema na lokalitetu i kršenja pravila, kao što su nelegalno kampiranje ili sigurnosne ugroze zapravo i nema, taj se problem u korijenu riješio, jer su lokalcima jako važni, rekla je Bačić.
– U zadnjih smo nekoliko godina nešto više od 10 tisuća eura u suradnji dali Turističkoj zajednici Općine Sali, kako bi u masliniku odradili nekoliko aktivnosti. S njima imamo jako dobru suradnju, jer na njih se moramo osloniti u kontroli i nadzoru lokaliteta, jer naši čuvari prirode tek periodično stignu posjetiti lokalitet u svom planu obilaska, kazao je kratko Damir Perić, ravnatelj Natura – Jadere.
Problem s kornjačama
S obzirom da se nalazi u neposrednoj blizini Sali, ovaj maslinik ima i rekreativno značenje kao prirodni park mjesta. Laganom i ugodnom šetnjom kroz maslinik, primijetit ćete da je veliki broj stabala označen crvenim križem. To su masline koje su stari ljudi bez nasljednika ostavljali Crkvi.
– U zaštiti prirode treba misliti dugoročno, poštivati zakone logike i potrebe zajednice. Na terenu ne zabranjujemo i ne kažnjavamo aktivnosti, već poticanjem lokalne zajednice želimo oživjeti maslinik kroz razne radionice i obilaske. No, imamo i jedan jako veliki problem, a to su crvenouhe kornjače, koje su 2016. godine proglašene i invazivnom vrstom.
One su se godinama prodavale u trgovinama za kućne ljubimce, a u prirodi bi često završile kada bi narasle i ljudima postajale smetnjom. Dugoročno, ona je sada u svojevrsnom natjecanju za teritorij i hranu s našom barskom kornjačom. Od nje se brže razmnožava, više jede i zauzima sunčališta, pojasnila je Bačić. Slatkovodne kornjače često se međusobno natječu za sunčališta jer im je sunčanje važno za održavanje temperature tijela i za metabolizam.
Na globalnoj razini invazivne strane vrste su, uz gubitak staništa, najveća prijetnja za bioraznolikost, a njihovi utjecaji mogu biti raznoliki. Destabiliziraju ekosustave u kojima se pojave jer u njima nemaju prirodnih neprijatelja, natječu se za prostor i hranu sa zavičajnim vrstama, mijenjaju uvjete na staništu, prekrivaju velike površine, onemogućavaju rast i život drugih vrsta, križaju se sa zavičajnim vrstama te im prenose bolesti na koje su same otporne.
– Prijavit ćemo se na natječaj Fonda za zaštitu okoliša za financijsku pomoć pri postupku uklanjanja te invazivne vrste, koja je prisutna na više naših zaštićenih staništa u županiji, najavila je Bačić.
najnovije
najčitanije
Županija
PREDAVANJE
Silvija Šiljeg održala predavanje na temu kvalitete života u Zadru
Zadar
ADVENT POČINJE
U nedjelju otvaranje ovogodišnjeg Adventa u Zadru, evo što vas čeka
Hrvatska
vremenske neprilike
HAK: Snijeg otežava promet prema Dalmaciji i Rijeci
Nogomet
STARI ZNANCI
Hrvatska saznala suparnika za četvrtfinale Lige nacija
Zadar
GOVOR
Gradonačelnik Dukić: ‘Zadar je baš zato toliko čudesan. Hvala vam svima na povjerenju…’
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Crna Kronika
zloupotreba položaja