Na brodovima Jadrolinije radilo više stranih radnika: Zakupci ugostiteljskih objekata u neznanju kršili zakon

Nakon što je poslije uvida u sustav ukrcaja pomoraca (CIMIS) nedavno utvrđeno da je na Jadrolinijinom brodu »Petar Hektorović« kao članica posade ukrcana državljanka Srbije u svojstvu konobarice, zaposlene kod zakupnika ugostiteljskog prostora, koja na brodu u nacionalnoj plovidbi (kabotaži), prema važećim zakonskim propisima ne bi smjela biti zaposlena, iz Jadrolinije su nam prije dva dana odgovorili da je riječ o samo jednom slučaju, no izgleda da je u proteklim godinama bilo više slučajeva u kojima su kao članovi posade, u ugostiteljskim objektima na brodovima, bili zaposleni državljani zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora.

Revidirati zakon

Prema odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, zapošljavanje državljana trećih zemalja koje nisu dio Europskog ekonomskog prostora, što ga čine zemlje EU-a, Norveška, Island i Lihtenštajn, na brodovima u kabotaži nije dopušteno, ali unatoč tome takvog je zapošljavanja bilo među takozvanim bijelim osobljem, odnosno konobarima na brodovima.

To nam je potvrdio Jakov Čudina, zakupac ugostiteljskih prostora na brodovima Jadrolinije, kazavši da su u njegovoj tvrtki zaposlena dvojica državljana BiH koja su do sad već radila na brodovima.

– Imam više zaposlenika koji dolaze iz BiH i Srbije, ali većina ih radi u ugostiteljskim objektima na kopnu. No dvojica državljana BiH radila su dosad na brodovima. Iskreno, nisam znao da je to zakonom nedozvoljeno, niti me je itko ikad na to upozorio dok se nije pojavila ova vijest u medijima.

Meni to nije problem jer imam i ugostiteljske objekte na kopnu pa će ova dvojica zaposlenika, ako to budu željela, prijeći raditi u neki od njih. Zakon ćemo poštovati, rekao nam je Čudina.

Iz Jadrolinije nam je pak jučer potvrđeno da su, nakon upozorenja iz Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, zakupcima poslali obavijest da do sredine lipnja moraju iskrcati s brodova eventualno zaposlene državljane iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora.

Također, ponavljaju da je prema podacima iz CIMIS sustava trenutno riječ o samo jednoj osobi, državljanki Srbije, zaposlenoj u svojstvu druge konobarice na brodu »Petar Hektorović«. Podsjećamo, iz Jadrolinije su već poručili da bi postojeći zakon trebalo revidirati po pitanju zapošljavanja bijelog osoblja iz trećih zemalja zbog nedostatka tog profila radnika na domaćem tržištu rada.

Zaštita domaćih

O slučaju smo upitali i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, iz kojeg navode da nije riječ o novoj odluci već o odredbi članka 25. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji je na snazi od 2022. godine, a koja se nalazila i u prethodnom Zakonu, ali i da su svjesni rastućih potreba za radnom snagom.

– Prema toj odredbi, članovi posade broda kojim se obavlja usluga u javnom linijskom pomorskom prometu, mogu biti državljani Republike Hrvatske ili druge države članice Europskoga gospodarskog prostora. Pojašnjenja radi, i djelatnici u ugostiteljskim objektima na brodovima ukrcavaju se kao članovi posade.

Svjesni smo da postoji sve veća potreba za radnom snagom, osobito na tim radnim mjestima, kao i to da je potrebno pronaći ravnotežu u zaštiti domaćih pomoraca.

Vezano uz konkretan slučaj, uvidom u sustav ukrcaja pomoraca uočena je nepravilnost pri ukrcaju i na to je skrenuta pozornost brodaru te dan vremenski rok za rješavanje, kako bi se istovremeno osiguralo da ne dođe do prekida usluge, odgovaraju iz Ministarstva, ne navodeći namjeravaju li pokrenuti proceduru izmjena Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu i Pravilnika o kabotaži.

Takvim se, eventualnim izmjenama odlučno protivi Sindikat pomoraca Hrvatske, čiji je glavni tajnik Neven Melvan rekao da strahuje da bi se time na dulji rok otvorila mogućnost zapošljavanja i profesionalnih pomorskih kadrova na brodovima u nacionalnoj plovidbi iz trećih zemalja, a što bi rušilo cijenu rada i domaće pomorce učinilo nekonkurentnima.