Foto: iStock
Tvrtkama koje čine hrvatsku industriju videoigara od 2019. godine rastu prihodi i dobit, koja je u 2021. ukupno prešla 90,5 milijuna kuna, a udio izvoza u prihodu je 80 posto ili duplo više nego cijela IT industrija, rečeno je u utorak na predstavljanju nove analize hrvatskog gejminga.
Riječ je o prvoj analizi hrvatske industrije videoigara od 2019. do 2021., koju je izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara uz podršku A1 Hrvatske.
Analiza je predstavljena u utorak na konferenciji A1 Hrvatske. Glavni tajnik Klastera Aleksandar Gavrilović kaže da se ukupni prihodi i dobit odnose na 66 tvrtki koje se u Hrvatskoj najviše bave razvojem videoigara, a rade i druge stvari, i koje ukupno zapošljavaju gotovo 500 ljudi.
Visoki potencijal hrvatske gejming industrije pokazuju podaci o prihodima i dobiti tih tvrtki, čija je ukupna dobit u 2021. bila iznad 90,5 milijuna kuna, dok je u 2019. bila gotovo 34 milijuna kuna.
Ukupni prihodi su u 2021. dostigli gotovo 486 milijuna kuna, za razliku od 2019. kada su bili 281,4 milijuna kuna.
“Uzevši u obzir te brojke, kao i to što je dominantni oblik rada u industriji ugovor o radu na neodređeno, dolazimo do toga da je gejming industrija ta koja pretvara umjetnike u stvaratelje hrvatskih izvoznih proizvoda u kojima uživaju deseci milijuna ljudi diljem svijeta”, ocijenio je Gavrilović.
Dodao je da se za razliku od mnogih drugih sektora, u gejmingu tek odnedavno počinju ozbiljnije sebe shvaćati kao industriju.
Prema analizi, među tvrtkama s najvećim prihodima u 2021. izdvojio se Nanobit sa oko 301 milijun kuna prihoda, dok je druga Abest sa 54,2 milijuna kuna prihoda, a treća Gamepires sa 27,3 milijuna kuna prihoda. Tu je tvrtku nedavno kupio američki Jagex, ali nisu iznosili detalje transakcije.
U prvih pet su još i tvrtke Orqa, koja se bavi i drugim stvarima, sa prihodima od 11,3 milijuna kuna te DEV sa 9,1 milijun kuna.
Najviše zaposlenih – umjetnici
Anketirajući za potrebe analize tvrtke iz gejminga, došli su do podataka da su zaposlenih u njima većinom muškarci, a 78 posto su na ugovoru na neodređeno, što je po Gavriloviću također vrlo rijedak primjer u Hrvatskoj.
Najviše ih je, 60 posto, u dobi od 26 do 35 godina, a samo ih je 2,5 posto stranih državljana, dok su prema zanimanjima najviše njih ili 28 posto razne vrste vizualnih umjetnika, koje s udjelom od po 24 posto slijede programeri te dizajneri i producenti videoigara.
Dvije trećine analiziranih tvrtki radi isključivo svoje proizvode-igre, od kojih su u mnoge uključene i razne hrvatske destinacije i atrakcije, poput Šibenika, Vučedola, Gorskog kotara, Dubrovnika, Žumberka i drugih.
“U 2021. je postalo vidljivo da je moguće od videoigara zaraditi i radeći potpuno različite žanrove, koji se kreću od primjerice Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara zagrebačkog Nanobita do visoko budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a, koja je i jedna od najprodavanijih igara u svijetu, ili Croteamovog Serious Sam serijala”, naglasio je Gavrilović.
Na temelju analize predsjednik Klastera i poslovni direktor Nanobita Ivan Murat ocijenio je da velika snaga gejming industriju označava i jednom od pokretača gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, ali da bi bila još jača potrebni su i neki preduvjeti.
To su veća ulaganja u edukaciju, da se u obrazovanje nešto uvede vezano za gejming, kao i pojednostaviti birokraciju, poticati razvoj studija i mijenjanje javnog mnijenja.
“Potencijal rasta ove industrije je od 10 puta u odnosu na sadašnje stanje i da bi se to ostvarilo potrebna je i pomoć država, od poticaja za razvoj do uvođenje školskih programa”, kazao je Murat.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
Prva izjava gradonačelnika
Erlić nakon velikog priznanja: “Zadar je sve privlačniji turistima, ali mora ostati grad kvalitetan za život”
Zadar & Županija
Veliko priznanje
Zadar je šampion hrvatskog turizma!
KK Zadar
Premijer liga, 9. kolo
Modrićeva momčad u Zaboku lakoćom do devete pobjede
Hrvatska
NAKON OTKAZIVANJA
Merlinov tim razmatra tužbu protiv Splita! Tvrde da je pjevaču nanesena značajna reputacijska šteta
Zadar
KULTURNA BAŠTINA
Što je Zadar izgubio rušenjem povijesnih građevina? Nova knjiga Pavuše Vežića otvara važno pitanje o sudbini grada
Zadar
Dobre vijesti
Trogodišnjak iz Zadra preživio stravičan požar, sestra otkrila kako je danas: ‘Majka se kaje, ali jedno i dalje odbija’
Zadar
Sandra Petričić
Suvlasnica poznatog zadarskog restorana bez dlake na jeziku: ‘Nama je važna samo zarada, a dugoročno uništavamo grad’
Zadar
propali slučaj
NIŠTA OD ŠTRAJKA MLADIH U ZADRU Ispred zgrade Sveučilišta okupila se tek šačica prosvjednika!
Zadar
deja vu
Automobil sletio u more na Obali kneza Trpimira: ‘Uvik isto’
Hrvatska
STOPAMA KOLEGA