Hrvati i dalje više vjeruju bankama nego dionicama. Ulagačke alternative ih baš i ne zanimaju

Hrvatsko financijsko tržište je bankocentrično što znači da većina ljudi preferira novac držati u bankama, bez obzira na niske kamate. Pomak je napravila država izdavanjem narodne obveznice i trezorskih zapisa čime je iz depozitne baze banaka »izbijen« značajan iznos štednje.

Međutim, banke su i dalje dovoljno likvidne da ne moraju bitnije dizati kamate da bi lovile sredstva građana. Za razliku od njih, iako se tržište kapitala oporavilo, na prošlotjednoj se konferenciji Financijsko tržište u Opatiji moglo čuti da je problem likvidnost te je potrebno napraviti pomake u segmentu ponude, pri čemu je, rečeno je, domet države ipak ograničen, ali i u segmentu potražnje.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), osvrnuo se na činjenicu da se većina građana odlučuje za štednju u bankama (koja je i osigurana, op.a.), iako postoji cijela lepeza ulaganja i novih proizvoda, a Zagrebačka burza doseže u zadnje vrijeme rekordne razine.

Mirovinci u plusu

– Mali investitori, građani, ali i poduzeća, dakle svi koji imaju depozite i financijsku imovinu, fokusirani su na banke, bez obzira na niske kamatne stope. Naravno, tu se iščitava averzija prema riziku koja traje dulje vrijeme, iako u zadnje dvije godine, posebno od uvođenja eura, imamo kvalitetnu dinamiku na tržištu kapitala.

Dijelom je tome pridonijela država izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica za građane, čime su najviše pridonijeli i financijskoj pismenosti. S druge strane imamo tržište kapitala na kojem se nalaze dionice koje naravno ovise o tome kako poduzeća rade.

U tom kontekstu, imamo tri kotacije, Prime, gdje su najbolja društva, najtransparentnija, službenu kotaciju i redovnu, i građani bi trebali vodit računa da kada ulažu u dionice se vode logikom da tamo gdje je najveća transparentnost, oni koji su na prime tržištu, da je tu vjerojatno i najmanji rizik u odnosu na ostale.

Jer, nažalost ono što se u Hrvatskoj događalo je da smo imali niz dionica u kojima je velika koncentraciju jednog investitora koji pokušava istisnuti male dioničare, i to je ono što nije dobro za tržište kapitala. Imamo tu onda dvije vrste ljudi, oni koji bi ostali, koji ne žele izaći van, i drugi koji izađu van po toj cijeni, odnosno isplati ih se, ali nisu zadovoljni tom cijenom, opisuje Žigman.

Podsjeća i na treći segment tržišta, a to su fondovi, gdje imamo mirovinske fondove u koje naši građani moraju ulagati, te dobrovoljne mirovinske fondove, treći stup, gdje mogu ulagati i još dobiju subvenciju države.

– Prinosi su tu konkretno lani bili puno veći nego u bankama, sigurnost je isto vrlo visoka, no nedostatak je da ne možete raspolagati sredstvima do 55 godine. No, činjenica je da postoji lepeza proizvoda, regulator koji sve nadzire, ograničenja tih ulaganja (zakonska) i rizik je u tom kontekstu relativno mali, no još uvijek nema dovoljno potražnje za tim proizvodom od strane građana.

Kad govorimo o drugom stupu, odnosno obveznoj mirovinskoj štednji, on ostvaruje odlične rezultate. Prošle su godine potpuno anulirali gubitak iz 2022. i još toliko zaradili, a isto tako je početak ove godine pokazao pozitivne stope koje se kreću oko 5 do 6 posto, ovisno od fonda do fonda.

Imamo dakle pozitivne prinose, preko 2 milijuna članova i preko 22 milijarde eura u tim fondovima, ističe Žigman. Mirovinci su inače dobili dozvolu i za ulaganje u nekretnine, pa što će to značiti, pitamo.

Ulaganje u nekretnine

– Mirovinski fondovi prolaze evoluciju, od početka kada su ulagali samo u državne obveznice do danas kada imaju mogućnost ulaganja i u nekretnine. Ono što očekujemo, a to smo stavili i u zakon, je da ulaganja mogu biti samo u komercijalne nekretnine, dakle gotove projekte koji nose prinos.

Dakle, ne mogu graditi, ići u neki greenfield i slično, tumači Žigman.

Na pitanje, hoće li to značiti i novi pritisak na rast cijena nekretnina, Žigman odgovara da nije baš siguran u to, jer su, kaže, u pitanju komercijalne nekretnine i velike nekretnine, ne stambene. Vjeruje k tome da će naši mirovinski fondovi gledati i u inozemstvo, te i tamo kupovati nekretnine koje ostvaruju prinos.

– Uglavnom, fondovi su u plusu, lani i početkom ove godine, imamo puno proizvoda, burza je živnula i na investitorima je da izaberu balans rizika. Oni su do sad pokazali da su izrazito konzervativni, išli su prema trezorskim zapisima i obveznicama.

No, država jako dobro radi svoj posao, u smislu da nema deficita, pa onda neće biti ni puno novih izdanja, tako da vjerujem da će se ljudi okrenuti i prema drugim vrijednosnicama, ističe Žigman.