“Hrvatska i dalje nasilno vraća migrante, ograničava pobačaj, a Romi i Srbi su diskriminirani”

Hrvatska još uvijek pribjegava nasilnom vraćanju izbjeglica i migranata, pristup pobačaju ostao je ograničen, Romi i Srbi i dalje su diskriminirani, ali je vlada poduzela korake u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i postrožila mjere za suzbijanje obiteljskog nasilja, piše Amnesty International u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2023.

Međunarodna nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty International svake godine objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu i u pojedinačnim državama.

Prema službenim podacima, broj ljudi koji je pokušao ući u Hrvatsku iz susjednih zemalja povećao se za 70 posto u odnosu na prethodnu godinu, s preko 65.000 ulazaka zabilježenih do studenoga, navodi AI u izvješću.

Humanitarne udruge dokumentirale su nastavak nasilnog vraćanja migranata i izbjeglica, uključujući nezakonita kolektivna protjerivanja, fizičko nasilje te policijsko ponižavanje i krađu.

Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) u listopadu je zatražio da Hrvatske prestane s kolektivnim protjerivanjem i nasilnim vraćanjem migranata i istragu o prekomjernom korištenju sile protiv migranata i izbjeglica.

Što se slobode izražavanja tiče, AI  navodi da se novinari koji istražuju organizirani kriminal i korupciju i dalje suočavanju s raznim oblicima maltretiranja, uključujući i tzv. strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP).

AI prenosi podatak Hrvatskog novinarskog društva (HND) o 945 SLAPP tužbi protiv urednika i novinara koje su većinom podigli javni dužnosnici.

S tim u svezi, AI podsjeća da je u prosincu vlada usvojila Nacionalni plan za za razvoj kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. koji uključuje konkretne mjere za rano otkrivanje i odbacivanje SLAPP tužbi. Kleveta, navodi AI u izvješću, ostala je kazneno djelo.

Organizacija također navodi da je Ministarstvo kulture i medija u srpnju predložilo nacrt zakona koji, između ostaloga, omogućuje izdavačima i urednicima da bez objašnjenja odbiju objaviti izvješća novinara i nalože im otkrivanje novinarskih izvora.

HND smatra da bi taj zakon ozbiljno ugrozio novinarsku slobodu i potaknuo medijsku cenzuru. Međunarodna federacija novinara pozvala je vladu da “ponovo razmotri” taj prijedlog.

U izvješću također stoji da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i informacijama.

Rašireno je odbijanje liječnika i klinika da izvode pobačaje zbog priziva savjesti, a zahvat je posebno ograničen u ruralnim i ekonomski nerazvijenim područjima, ističe AI.

Obiteljsko nasilje i dalje je sveprisutno, a vlada je u rujnu objavila niz mjera za borbu protiv nasilja nad ženama. Te mjere uključuju i amandmane u kaznenom zakonu u kojem je femicid klasificiran kao zasebno kazneno djelo, a postrožene su i kazne za silovanje.

Ženske udruge su pozdravile te mjere te traže da vlada usvoji sveobuhvatni nacionalni plan za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom.

Od Hrvatske je Vijeće Europe u rujnu zatražilo da poveća broj skloništa za žene i pruži ostalu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja.

AI se u izvješću osvrće i na žrtve silovanja tijekom rata koje se suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, tj. u podnošenju zahtjeva da im se prizna status civilnih žrtava i pravo na socijalne beneficije.

AI se poziva na udruge za građanska prava koje upozoravaju da su žrtve primorane priložiti golemu i teško dostupnu dokumentaciju te izjave svjedoka. Neke podnositeljice, navodi AI, nepravedno su odbijene jer se sumnjalo da su povezane sa srpskim paravojnim jedinicama ili je počinitelj bio pripadnik hrvatskih snaga.

Romi su i dalje izloženi velikom siromaštvu i žive u teškim uvjetima u odvojenim četvrima i neformalnim naseljima bez adekvatne infrastukture.

AI, pozivajući se na CERD, piše da su Romi i Srbi i dalje izloženi rasnoj diskriminaciji, posebice u obrazovanju i zapošljavanju.

U poglavlju koji se odnosi na pravo na zdravi okoliš, AI piše da je usprkos napretku i dobrom potencijalu glede obnovljivih izvora energije Hrvatska i dalje uvelike ovisna o fosilnim gorivima.

Ipak, navodi AI, hrvatski cilj da do 2030. udio obnovljivih izvora energije naraste na 36,4 posto ambiciozan je i veći od zadanog cilaj EU-a od 32 posto.