Željku Čulini prije nekoliko dana trebao je isteći drugi mandat. Država prekršila vlastite odredbe

Iako su prema lanjskim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti sve opće i županijske bolnice do 1. travnja trebale dobiti nova upravna vijeća, to se u propisanom roku nije dogodilo. Država je, tako, još jednom nakon Zakona o pomorskom dobru, prekršila vlastite zakonske odredbe.

Lanjskim zakonskim izmjenama osnivačka prava nad bolnicama prenesena su na državu, a nakon toga trebalo je u roku od tri mjeseca imenovati nova upravna vijeća i osam dana nakon toga vršitelje dužnosti ravnatelja.

Ministar zdravstva Vili Beroš ustvrdio je da će standardizirano poslovanje bolnica doprinijeti poboljšanju financijskog poslovanja, nabavi medicinskih uređaja i lijekova te boljim upravljanjem ljudskim resursima.

Osim racionalne javne nabave, najavio je provođenje kategorizacije bolnica i realno formiranje cijene usluga te praćenje parametara kvalitete i zdravstvenih ishoda.

No, odluka o preotimanju bolnica od županija ipak je ponegdje u državi naišla na protivljenje, uz objašnjenje da takvo što nije niti u skladu s Ustavom niti u skladu s proklamiranom decentralizacijom.

Zbog toga su Međimurska i Krapinsko-zagorska županija te Grad Zagreb, koji državi ne želi prepustiti Sveti Duh, odlučile zatražiti ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Pravorijek se čeka već mjesecima, a situaciju ne olakšava ni činjenica da se za dva tjedna održavaju parlamentarni izbori.

Dok se čeka na imenovanje članova novih upravnih vijeća 20-ak općih bolnica, koja će, pak, imenovati vršitelje dužnosti ravnatelja, Željku Čulini, ravnatelju OB Zadar, prije nekoliko dana trebao je isteći drugi četverogodišnji mandat.

Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), ukupne obveze bolnica krajem studenoga prošle godine iznosile su 1,8 milijardi eura, u što su uključeni i dugovi bolnica prema državi, odnosno prema HZZO-u. Trenutno taj dug iznosi 750 milijuna eura. Valja uz to spomenuti i da je bolnički sustav u prethodne dvije godine saniran s ukupno oko 680 milijuna eura.