Foto: Patrik Maček/PIXSELL
Hrvati koji žive i rade u inozemstvu su u prva tri tromjesječja prošle godine u domovinu doznačili 4 milijarde i 203 milijuna eura, a u HNB-u na temelju dosadašnjih podataka za zadnje tromjesječje iz prethodnih godina procjenjuju da su ukupne doznake dijaspore lani iznosile 5 milijardi i 397 milijuna eura što čini 7,2 posto nacionalnog BDP-a.
S druge strane, strani radnici zaposleni u Hrvatskoj u svoje su domovine istodobno plasirali milijardu i 17,6 milijuna eura, a također na temelju prijašnjih podataka u HNB-u procjenjuju da su strani radnici iz Hrvatske lani doznačili milijardu i 285 milijuna eura ili 1,7 posto hrvatskog BDP-a.
Njemačka prva
Očekivano, najveći broj doznaka iz inozemstva u Hrvatsku dolazi iz Njemačke iz koje je u prva tri kvartala prošle godine doznačeno više od 1,613 milijardi eura, a među prvih pet zemalja po doznakama slijedi Irska iz koje je u domovinu uplaćeno 456 i pol milijuna eura, zatim Nizozemska s 416,8 milijuna eura doznaka, iz Austrije je u Hrvatsku »poslano« 327,8 milijuna eura, iz Slovenije 214,2 milijuna eura, a iz Švicarske 170,3 milijuna eura. Jedina država iz koje drugu godinu zaredom nije bilo nikakvih uplata u Hrvatsku je Malta.
Najveći broj uplata stranih radnika u Hrvatskoj u prva je tri tromjesječja 2023. išlo prema Bosni i Hercegovini (218,7 milijuna eura), a na visokom drugom mjestu među zemljama u koje dolaze uplate iz Hrvatske našla se Njemačka u koju je doznačeno 102,1 milijun eura, slijedi Srbija s 98,8 milijuna eura uplata iz Hrvatske.
Četvrto mjesto među zemljama u koje odlaze doznake iz Hrvatske dijele Sjeverna Makedonija i Nepal, u koje je doznačeno po 46 milijuna eura, a slijedi ih Slovenija (42,8 milijuna eura). Strani su radnici u Indiju poslali 30,2 milijuna eura, a u Filipine 28,8 milijuna eura. Najmanje novca strani su radnici iz Hrvatske poslali u Rumunjsku, 4,3 milijuna eura.
Usporedbe radi, Hrvati su iz stranih zemalja 2021. u domovinu uplatili 1,785 milijardi eura, a 2022. 1,955 milijardi eura, dok su istodobno strani radnici 2021. u svoje zemlje doznačili 192,2 milijuna eura, a 2022. 248 milijuna eura.
Tako se tijekom prva tri lanjska tromjesječja nastavio rast neto priljeva s osnove radničkih doznaka i osobnih transfera te naknada zaposlenima u inozemstvu, premda znatno sporiji nego u ranijem razdoblju, navode u HNB-u.
Valovi odlazaka
Pritom se vidljivo usporio rast priljeva sredstava hrvatskim rezidentima, dok se istodobno snažno ubrzao rast odljeva sredstava u inozemstvo s osnove naknada nerezidentima zaposlenima u Hrvatskoj, kao i njihovih osobnih transfera u inozemstvo, pojašnjavaju u središnjoj banci i dodaju da ako se pretpostavi da će se broj stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj nastaviti povećavati u narednom razdoblju, za očekivati je nastavak razmjerno snažnog rasta odljeva po spomenutim osnovama.
Nakon što se u razdoblju od 2001. do 2013. godine uglavnom kretao u rasponu od 3 do 4,5 posto BDP-a, neto priljev sredstava nakon pristupanja Europskoj uniji u prosjeku bilježi dvoznamenkastu godišnju stopu rasta (oko 10 posto) te je u 2022. godini dosegnuo 6 posto BDP-a, pri čemu je godišnja stopa rasta iznosila čak 19 posto, ističu u HNB-u i dodaju da su tako visoke stope rasta već zabilježene prijašnjih godina, primjerice u 2015., 2016. i 2021., što je u skladu s migracijskim trendovima nakon ulaska u EU.
U HNB-u pri tom napominju da hrvatske tokove kapitala s inozemstvom, kao i mnoga druga usporediva gospodarstva koja su u povijesti zabilježila velike migracijske valove, karakteriziraju razmjerno veliki neto priljevi radničkih doznaka i osobnih transfera iz inozemstva, kao i naknada zaposlenima u inozemstvu.
najnovije
najčitanije
Zadar
mediteraneo
Kazalište lutaka Zadar poziva na besplatnu radionicu koju vodi Igor Tretinjak
Nogomet
borba čarobnjaka
Ganski vrač bacio čini, hrvatski mađioničar uzvratio! Pogledajte hit video Luke Vidovića uoči večerašnje utakmice
Nogomet
sp 2026.
Gana je u problemu zbog svojeg veznjaka optuženog za silovanje. No, poraz protiv Hrvatske ih ne bi u potpunosti ‘spasio’
Kultura
intervju
Velimir Grgić, autor knjige o teorijama urota: ‘Država još uvijek ima tenkove, ali tech-divovi imaju ono najvažnije – naš mozak’
Zadar
paklene vrućine
Toplinski val u Hrvatsku donio temperature i do 37 stupnjeva. Crveno upozorenje na cijeloj obali
Crna Kronika
Prijavljen nestanak
JESTE LI JE VIDJELI? Na području Zadra nestala 16-godišnja Gabrijela
Crna Kronika
prometna nesreća
Motociklist (20) teško ozlijeđen na Gaženičkoj cesti, vozač automobila oduzeo mu prednost
Footopis
mundijal
Vatreni s Ganom u utakmici istine, pojavio se i novi Dark Horse
Svijet
upravno partnerstvo!?
Njemačka vlada potvrdila da već godinama plaća Vučićevog savjetnika
Zadar
nepravomoćna presuda