Foto: Arhiva ZL
Hrvatska je svrstana među četiri europske zemlje s najnižim stopama izlaznosti na izbore, pokazuje studija Zaklade Fridrich Ebert na čijem je predstavljanju u utorak u Zagrebu za bolji odaziv predložena i mogućnost snižavanju dobnog praga za biračko pravo na 16 godina.
Na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine izlaznost je bila 46,4 posto. Samo Rumunjska (31,9 posto), Bugarska (40,6 posto) i Albanija (46,3 posto) imaju niži odaziv od Hrvatske, ističe se u studiji “Tko (ne) glasa u Hrvatskoj?” koju su u Novinarskom domu predstavili autori Michael Jennewein i Bartul Vuksan-Ćuse.
Autori ističu tri skupine kod kojih je izborna apstinencija izraziti naglašena, a riječ je o mladima, manje obrazovanima i radničkoj klasi.
Jennewein je ustvrdio da se odaziv glasača na izbore smanjuje u svim zapadnim demokracijama, no ipak je i dalje najveći odaziv u Skandinaviji, a najmanji u jugoistočnoj Europi.
“Hrvatska prednjači u niskom odazivu i to je problem za demokraciju”, upozorio je Jennwein iz bečkog ureda Zaklade Fridrich Ebert za međunarodnu suradnju Demokracija budućnosti.
Drugi autor Bartul Vuksan-Ćuse javio se videovezom sa Sveučilišta Autonoma u Barceloni. Kao najčešće izborne apstinente izdvojio je mlade glasače, u dobi od 18, 19, 20 i 21 godinu, navodeći da je riječ o životnom ciklusu u kojemu mladi smatraju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u politici.
Studija pokazuje i da raste vjerojatnost za odaziv s većim stupnjem obrazovanja kao i da na izbore slabo izlazi radnička klasa (građevinski radnici, vozači autobusa ili prodavači u trgovinama).
Rezultate je komentirao Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, naglasivši da u Hrvatskoj od 2000. godine konstantno pada odaziv građana na parlamentarne izbore.
Nedovoljna zastupljenosti demokratske kulture
Krivca vidi u nedovoljnoj zastupljenosti demokratske kulture u obrazovnom sustavu, a kao jedno od mogućih rješenja naveo je spuštanje dobne granice za biračko pravo na 16 godina, po uzoru na Austriju i neke njemačke pokrajine.
Govoreći o izbornom potencijalu apstinenata, u studiji se sugerira da stratezi etabliranih stranaka u svoje kalkulacije uglavnom ne uključuju zalaženje u neglasački tabor jer je teško osmisliti kampanju za izborne apstinente.
Takve kampanje zahtijevaju kandidate s jedinstvenim prihvatljivim profilom, ali i takva kampanja, kako se ističe, ima potencijal osvojiti glasove.
Kao primjer navedeni su i izbori u Velikoj Britaniji 2017. kada su laburisti dobili dodatnu podršku birača od 9,6 posto usmjerivši svoju kampanju na birače s tradicionalno niskim odazivom.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
Prva izjava gradonačelnika
Erlić nakon velikog priznanja: “Zadar je sve privlačniji turistima, ali mora ostati grad kvalitetan za život”
Zadar & Županija
Veliko priznanje
Zadar je šampion hrvatskog turizma!
KK Zadar
Premijer liga, 9. kolo
Modrićeva momčad u Zaboku lakoćom do devete pobjede
Hrvatska
NAKON OTKAZIVANJA
Merlinov tim razmatra tužbu protiv Splita! Tvrde da je pjevaču nanesena značajna reputacijska šteta
Zadar
KULTURNA BAŠTINA
Što je Zadar izgubio rušenjem povijesnih građevina? Nova knjiga Pavuše Vežića otvara važno pitanje o sudbini grada
Zadar
Dobre vijesti
Trogodišnjak iz Zadra preživio stravičan požar, sestra otkrila kako je danas: ‘Majka se kaje, ali jedno i dalje odbija’
Zadar
Sandra Petričić
Suvlasnica poznatog zadarskog restorana bez dlake na jeziku: ‘Nama je važna samo zarada, a dugoročno uništavamo grad’
Zadar
propali slučaj
NIŠTA OD ŠTRAJKA MLADIH U ZADRU Ispred zgrade Sveučilišta okupila se tek šačica prosvjednika!
Zadar
deja vu
Automobil sletio u more na Obali kneza Trpimira: ‘Uvik isto’
Hrvatska
STOPAMA KOLEGA