Rotkve otporne na smrzavanje

Rotkve su dvogodišnje biljke koje u prvoj godini razviju gomolj, a na nadzemnom dijelu stabljiku s rozetom izduženog, dlakavog lišća. Gomolj može biti okruglog, ovalnog ili valjkastog oblika. Postoje rotkve crne boje, smeđe i krem bijele boje, no unutrašnjost im je bijela, sočna i jedra.

Na cvjetnoj stabljici visine 1,5 m razvijaju se cvati koji rode sjemenkama. Rotkva je porijeklom iz Azije i jedna od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu. Čak se nalazi i na crtežima grobnica starih Egipćana, koji su je smatrali čudotvornom i ljekovitom.

Vrlo su otporne na zimu, pogotovo crna rotkva ili dajkon, duguljasta bijela rotkva, naročito omiljena u japanskoj prehrani. Najniža temperatura za klijanje rotkve iznosi 12 –ºC, a pri 20 ºC niče već za dva dana. Optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi 15 – 20 ºC. Posijane u kasnije proljeće, rotkve će trebati navodnjavati.

Siju se na otvorenom kada se temperatura ustali iznad 12 ºC, a mogu se uzgajati i kao postrni usjev nakon ranog krumpira, graška ili žitarica, što se pogotovo odnosi na dajkon. Siju se na gredice uz razmak 25×20 cm, odnosno 20 sjemenki po četvornome metru.

Najbolje uspijevaju na srednje teškim, ilovastim tlima, bogatim humusom, kiselosti pH 5,6 – 7 i dobro dreniranima, no ne bi ih trebalo sijati na istoj gredici naredne 3-4 godine. Ne treba ih sijati ni na mjestu gdje je prošle sezone bila posađena neka druga kupusnjača. Najbolje ih je uzgajati nakon kulture gnojene organskim gnojem, jednako kao i luk.

Kako traži dobro propusno i rahlo tlo, ono se preštihava na 20 – 30 cm dubine. Tijekom rasta gredicu treba pognojiti dušikom, ali u nekoliko navrata, kako bi se izbjegao prenagli rast i stvaranje korijena koji nalikuje spužvi. Fosfor i kalij se dodaju prema potrebi.

Rotkve se najčešće uzgajaju izravnom sjetvom, ali moguć je i uzgoj iz presadnica. Moguće je čak posaditi i odraslu biljku kupljenu na tržnici, pa će se primiti i uroditi sjemenom, što je važno ako želimo uzgojiti neku vrstu čije se sjeme kod nas ne može nabaviti.

Jesenska rotkva najčešće se skladišti u podrumima i trapovima, gdje se može održati 4 – 6 mjeseci, ali u našim krajevima može se ostaviti u tlu i preko zime, a ako bude izuzetno hladno, pokrije se agrofolijom.

Rotkve su izuzetno ljekovito povrće, posebno se preporučuju u zimskom periodu, kada organizam vapi za dobrom obranom od infekcija i virusa. One potiču apetit i pojačavaju lučenje želučanog soka. Teže se probavljaju, te ih treba što više usitniti ili dovoljno dugo žvakati i pojesti odmah.

Povoljno djeluju na izlučivanje sluzi iz dišnih organa pa se preporučuju kod bronhitisa, prehlade i kašlja. Koriste se kao lijek protiv katara, dišnih puteva, tuberkuloze i protiv opstipacije. Sadrže proteine, ugljikohidrate, masti i celulozu, a od minerala kalij, kalcij, fosfor, natrij, željezo, magnezij, sumpor, bakar, kobalt, cink i fluor te druge korisne sastojke.

Važno je znati da rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje štetna. Osobe s upalom želuca, čirom na dvanaestercu i osobe s oboljelim bubrezima, ne bi trebale jesti rotkvu jer je ona za njih kontraindicirana.