Sabljar Dračevac: Jako je važno da sva oporba smanji svoj ego i narcizam

Od prošlih parlamentarnih izbora mnogo se toga promijenilo na političkoj sceni. Osim prekrajanja izbornih jedinica kojim je Zadarska županija presječena na dva dijela, novost za birače bit će i čitav niz novih stranaka koje će se natjecati za mjesta u parlamentu. No, ako je suditi po najnovijim izbornim anketama, za sada izborni prag prelaze samo HDZ, SDP, Most, Možemo! i Domovinski pokret.

Nužnost koaliranja

Iako se na nacionalnoj razini priča o imenima kojim SDP planira »popraviti« svoje izborne liste, predsjednik zadarskog SDP-a Daniel Radeta ističe da koalicije najviše ovise o nacionalnoj organizaciji.

– Zadatak je središnjice organizacija ovih izbora pa tako i sklapanje koalicija. Tek treba vidjeti kako bi mogla izgledati lista u IX. izbornoj jedinici, no moje je mišljenje da tu zapravo nema nekih jakih političkih opcija s kojima bismo mogli oformiti koaliciju. Na ovom prostoru ispadamo sami, ali o tom potom, to tek treba vidjeti i to će biti rezultat njihovih pregovora i dogovora, ističe Radeta, čiju stranku trenutno podržava 16 posto građana.

Socijaldemokrati, koji su nastali odvajanjem visokopozicioniranih članova SDP-a, kao stranka postoje od srpnja 2022. godine. Iako su tada automatski postali najveći oporbeni klub u Hrvatskom saboru, prema predizbornim anketama podržava ih tek 0,6 posto birača, pa ni ne čudi da im je u planu na izbore izaći u koaliciji.

– Cilj nam je napraviti što veću koaliciju, jer inače dolazi do gubljenja glasova. D’Hondtov je sustav nepravedan, pa obično sve stavi na stranu najjačeg i onoga koji je dobio najviše glasova. Tako da mislim da je jako važno da oporba smanji svoj ego i narcizam i da se usmjeri ka tome da stremi ka jednoj ozbiljnoj promjeni, kazuje saborska zastupnica Socijaldemokrata Renata Sabljar-Dračevac.

Bez udruživanja snaga i pojačavanja lista teško će se ostvariti respektabilni rezultati na razini cijele Hrvatske, smatra Sabljar-Dračevac, pa su zato Socijaldemokrati potpisali predizbornu koaliciju s Laburistima i HSS-om, a listu bi trebali imati u svim izbornim jedinicama.

– Još se uvijek razgovara i pokušava urazumiti sve dionike priče, da se ide s jednom velikom zajedničkom listom, ističe Sabljar-Dračevac.

Već vidljiv AP

Akcija za promjene (AP) još je jedna od političkih stranaka kojima će nadolazeći izbori biti prvi parlamentarni izbori na kojima će sudjelovati. Iako je stranka osnovana tek u svibnju prošle godine, AP-ov supredsjednik Marko Jelić, inače šibensko-kninski župan, ističe da su u IX. izbornoj jedinici već dobro vidljivi i oni i rezultati njihova rada.

– U ovoj izbornoj jedinici mi smo kontinuirano prisutni kroz nezavisnu scenu, kroz rezultate na lokalnoj i regionalnoj razini koje smo pokazali u izvršnoj vlasti, pa samim tim očekujemo da će naši građani to prepoznati, kazuje Jelić, koji je 2017. godine kao nezavisan kandidat potukao HDZ i postao gradonačelnik Knina.

Akcija za promjene nastala je na temelju Udruge nezavisnih, koja posljednjih osam godina okuplja nezavisne župane, gradonačelnike, načelnike i vijećnike.

– Mi se već osam godina poznajemo i kontinuirano surađujemo, nije to nasumična priča kakva je svojevremeno bio Most. Iako Udruga nezavisnih nije vezana uz ovaj politički dio priče, ona nas je na neki način zbližila i upoznala, kazuje Jelić.

Iako je prerano za govoriti o detaljima, Jelićevo se ime može očekivati u IX. izbornoj jedinici, dok će se na listi za VII. izbornu jedinicu naći ime supredsjednika Ivice Žuvele.

Što se tiče ostalih političkih opcija, oni također nevoljko govore o imenima, pa predsjednica stranke Javno dobro Vladimira Mascarell ističe da će na svim listama biti pametni, sposobni, a prije svega dragi i humani ljudi.

– Liste još nisu formirane, no sigurna sam da imamo jake, prepoznatljive kandidate i za IX. i za mnoge ostale izborne jedinice, ističe Mascarell.

Javno dobro

Stranka Javno dobro osnovana je u listopadu prošle godine, a korijene vuče iz građanske inicijative »Javno je dobro«, poznate po zalaganju za okolišnu politiku te zaštitu javnog dobra. Kada su u konačnici članovi inicijative odlučili iz aktivističke prijeći u političku arenu, istaknuli su da su otvoreni za suradnju sa svima koji dijele iste vrijednosti i ciljeve.

– Političku stranku smo osnovali kako bismo se bavili baznim problemima ove države, a to su čovjek, prostor, okoliš i društvo u kojem živimo. Nažalost, nismo vidjeli nikakvu daljnju mogućnost s građanskom inicijativom jer nam je država došla u stanje pred-totalitarizma, opustošena u svakom pogledu, bez funkcionalnih institucija, javne usluge, a svakim danom i sa sve manje javnog dobra, od prostora, do usluge, zdravstva ili školstva, tumači Mascarell.

Predsjednica JD-a ističe da za građane nema budućnosti ako se ne probude i ne odupru lošim odlukama vladajućih, a kao najbolji primjer navodi prijedlog novog Kaznenog zakona uz Plenkovićevu viziju novog državnog odvjetnika. Takve nas se teme, ističu Mascarell, svih tiču i ugrožavaju nam život i egzistenciju.

– Plenkoviću samo jedan zakon nedostaje da postane apsolutni vladar, veliki diktator koji može sve sam odlučivati. Time se bavimo svim snagama koje imamo, a za izborne liste imamo vremena i kasnije, sažima Mascarell.