Predstavljeno bogatstvo jezične baštine Preka

U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta »Dom na žalu« Preko i Ogranka Matice hrvatske u Zadru, ove je subote održana promocija knjige »Rječnik govora mjesta Preka« autorice Mercedes Cede Barić. Nakladnik rječnika je Ogranak Matice hrvatske u Zadru i osamnaesti je objavljeni rječnik iz Ogrankove biblioteke »Rječnici mjesnih govora«.

Promocija se održala pod pokroviteljstvom Općine Preko i TZ Općine Preko, a knjigu su predstavili recenzenti dr. sc. Josip Lisac, prof. emeritus, prof. dr. sc. Ivica Vigato te autorica rječnika Mercedes Ceda Barić.

Kulturno-povijesna baština

U ime Matice svim posjetiteljima se obratio prof. Radomir Jurić predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zadar, a program je započeo pjesmom »Motika moja« koju je izvela udruga »Luzor« iz Preka. Recenzent, hrvatski jezikoslovac, dijalektolog i povjesničar hrvatskoga jezika dr. sc. Josip Lisac, prof. emeritus kazao kako je »Rječnik govora mjesta Preko« znanstveno relevantan i napisan na građi koju je prikupljala autorica, izvorna govornica od 1981. godine.

– Rječnik je namijenjen ne samo dijalektolozima, leksikolozima već i lokalnoj zajednici. S obzirom na relevantnost teme postojao je društveni interes pa i interes znanstvene zajednice za objavu ovog djela. Vrijednost ovih riječi govora mjesta Preko veliko je bogatstvo nematerijalne jezične baštine jer osim prečkog govora, rječnik oslikava način života i stare običaje mjesta Preko, istaknuo je recenzent dr. sc. Josip Lisac i dodao kako knjiga donosi poglavlja o kulturno-povijesnoj baštini Preka i prezimenima gdje je vidljivo autoričino poznavanje rodnoga mjesta.

Također, u knjizi se nalaze stari nazivi koji su i dalje u uporabi, dok se slikovnim prilozima prikazuje nošnja prečkih žena.

Kulturološke značajke prostora

U programu promocije sudjelovale su i Marina Marcelić te Evelin Dorkin Gregov koje su pročitale nekoliko zanimljivih riječi i na taj način sve prisutne podsjetile na stare riječi poput asti, bena, batipan, ciko, conbati, čufijati, ćapati, dešenjati se, drangulija i slično. Karmen Gregov recitirala je pjesmu »Tovor« koju je napisala Mercedes Ceda Barić, dok je udruga Luzor otpjevala pjesmu »Blagoslov«, također autorice Barić.

Prisutnima se obratio i recenzent prof. dr. sc. Ivica Vigato koji je naglasio kako se svaki mjesni govor mora posebno proučavati te kako se prikupljanjem leksičkoga blaga mjesnoga govora čuva se i jezična baština.

– Djelo je prikladno i za interdisciplinarna istraživanja i znanstveni doprinos jer upotpunjuje naše spoznaje o leksiku zadarskih otočkih govora te pruža mogućnost komparativističkih leksikoloških istraživanja. Oprimjerenja u ovom rječniku donose i neke zanimljive činjenice o životu ovoga otočkoga mjesta upotpunjujući mozaik naših spoznaja o otoku Ugljanu u prošlosti i sadašnjosti.

Rječnik je koncipiran, kao uostalom većina rječnika, po abecednom redu natuknica. Na 217 stranica raspoređeno je približno 5500 rječničkih članaka. Svaki rječnički članak sastoji se od natuknice, gramatičke odrednice, prijevodne semantizacije i oprimjerenja, pojasnio je prof. dr. sc. Ivica Vigato i kazao kako smatra da su oprimjerenja važna jer se riječi tek u izuzetnim situacijama ostvaruju samostalno.

Najčešće se nalaze u nekom suodnosu s drugim riječima u govornom lancu. Tako se preciznije određuje oblik riječi, a i lakše se prepoznaju gramatičke kategorije. Isto tako, ta oprimjerenja u sebi nose i kulturološke značajke prostora na koji se rječnik odnosi. Izražavaju tipične životne situacije, često govore o karakterima ljudi, ponekad i mudre riječi, ali i pošalice, a prisutni su mnogi toponimi i antroponimi.

Ideja došla – u Americi

Autorica Mercedes Ceda Barić se, prema vlastitom priznanju, u izradu rječnika upustila zbog gubljenja priješkog govora i riječi.

– Na ideju da prikupljam riječi svoga rodnog Preka došla sam još kada smo kao obitelj došli u Ameriku, 1981. godine. Sin mi je tada bio dječak od tri i pol godine, a kćer je bila osmogodišnjakinja. Svakodnevno su se služili engleskim jezikom pa čak i djeca mog nećaka s obzirom na to da su bila rođena u Americi. Bilo mi je žao da se zaboravi govor mog rodnog mjesta Preka. Jednostavno sam osjetila potrebu da se sačuva priješki govor, otkrila je Barić.

Autorica je istaknula kako je zahvalna na suradnji svima koji su bili sudionici ovog projekta i pomogli u realizaciji ovog rječnika prvenstveno nakladniku, Ogranku Matice hrvatske u Zadru, Evelin Dorkin na financijskoj pomoći te POU »Dom na žalu«, Općini Preko i TZ Općini Preko koji su joj pomogli u organizaciji promocije. CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Znanstvene knjižnice Zadar.