Saljani ne žele biti zarobljeni zonama za marikulturu

Iako se od Općine Sali očekuje da svoj Prostorni plan uskladi s onim županijskim temeljeno na donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije iz veljače 2023. godine, Saljani su zabrinuti zbog centraliziranja marikulturnih zona na području njihova akvatorija.

Zadarska se županija često ističe kao najribarskija hrvatska regija. U njoj se uzgaja oko 70 posto sve ribe u Hrvatskoj, a na akvatorij općine Sali otpada oko 50 posto sve marikulturne proizvodnje naše regije. Saljani su zato s pravom zabrinuti da će uvođenje dvije nove marikulturne zone, koje su predviđene Prostornim planom Zadarske županije dodatno narušiti lokalnu bioravnotežu i onemogućiti kvalitetne preduvjete za rast turizma, kojemu se na otoku nadaju.

Centralizacija zona

Naime, kako je objavljeno u posljednjem Općinskom glasniku s kraja prošle godine, Prostornim planom Zadarske županije utvrđene su pretjerano velike zone za marikulturu i to u najužem morskom pojasu otoka, unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) ili uz samu granicu istog.

ZOP inače obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave. Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja, provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 metara od obalne crte.

– Realizacijom dijela tih površina pokazalo se da su neke aktivnosti pridonijele znatnom pogoršanju kvalitete mora. Također, Prostorni plan Zadarske županije u posljednjim Izmjenama i dopunama omogućio je propisivanje višeg prostornog standarda Prostornim planom uređenja općine pri planiranju područja marikulture od onog propisanog planom više razine, do donošenja planova nove generacije.

Slijedom navedenog, površine za marikulturu bit će svedene na lokacije koje neće pretjerano negativno utjecati na kvalitetu življenja u naseljima ili korištenja zona ugostiteljsko-turističke namjene i rekreacije i bit će propisani stroži uvjeti, piše u glasniku, a općinski načelnik Zoran Morović kazao je kako Saljani nisu protiv širenja zona za marikulturu, ali traže njihovu primjereniju raspodjelu, kako sve ne bi bile koncentrirane na uskom obalnom pojasu i štetile lokalnom okolišu.

Srednji kanal između Dugog otoka, Ugljana i Pašmana već je sada opterećen pa se u Salima nadaju čak i povećanju postojećih površina akvatorija za ribogojilišta samo kada bi se ona disperzirala, a ne da budu skoncentrirana na samo dvije točke, jer to ne samo što ostavlja traga u podmorju nego bitno utječe i na turističku djelatnost na cijelom otoku.

Suživot s turizmom

Inače, prema dokumentu o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zadarske županije iz 2023. godine, temeljem Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije te temeljem naknadnih revizija, određena su područja lokacija marikulture za svaki trenutno postojeći pojedini vid marikulture tako da se područje županije dijeli u četiri pravilnikom propisane vrste zona: zona A1 – područja određena za marikulturu gdje svaka druga djelatnost koja bi se razvijala ne smije biti štetna za uvjete uzgoja ribe i školjkaša; zona A 2 – područja u kojima marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti, gdje je u akvatoriju Dugog otoka zona od rta Gubac do rta Žman.

Zona A 3 područje je u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblici marikulture i u kojima ona služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima, dok je zona A 4 područje koje nije pogodno za marikulturu.

– Ono što mi zapravo želimo je usklađivanje između našeg i Prostornog plana županije, jer posljednja zona koju oni navode u svom PP-u ne postoji u našem. Ribogojilišta su trenutačno u velikoj mjeri koncentrirana na isto područje, što značajno doprinosi onečišćenju mora i izravno šteti našim naporima za unaprijeđenjem turističke industrije, istaknuo je Morović te dodao kako bi povoljno bilo spornu zonu preseliti u područje oko otoka Zverinca.

– Gledajući ukupnu proizvodnju u marikulturi govorimo o velikim količinama ribe i velikim novčanim iznosima. Zato ćemo naše zahtjeve uputiti prema Zadarskoj županiji, jer u cilju nam je istinski suživot marikulture i turizma, koji je sada, unatoč smještanju u zonu A 2 nemoguć, zaključio je Morović.

Nema lošeg utjecaja

– Temeljem Zakona o prostornom uređenju PP niže razine mora biti usklađen s onim više razine, u ovom slučaju Prostorni plan uređenja općine Sali mora biti usklađen s Prostornim planom Zadarske županije.

Međutim, Općina ima mogućnost svojim PP-om propisati strože uvjete za obavljanje neke djelatnosti u prostoru pa tako i za djelatnost marikulture ako to nije u suprotnosti s planom više razine, dakle županijskim planom, kazao je resorni županijski pročelnik Krešimir Laštro i dodao kako posljednjim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zadarske županije zone za marikulturu nisu mijenjane ili dopunjavane, a što se tiče zahtjeva za izradu aktualnih Izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije od strane Općine Sali, stručni izrađivač PP-a – Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije, iste će analizirati i ocijeniti mogućnost njihovog prihvaćanja ili neprihvaćanja prilikom izrade Nacrta Izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije.

– Kao stručna podloga za pokretanje procesa integralnog upravljanja obalnim pojasom (IUOP) u Zadarskoj županiji, izrađena je Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije koja je prvi korak u uspostavi procesa IUOP-a. Izradom Studije 2003. godine, koja je po prvi put u RH izrađena, proces IUOP-a je i započet.

Uključivanjem rezultata ove studije Prostorni plan Zadarske županije ostvario je pretpostavke za razvoj i investicije u sektoru marikulture. Uzgoj na otvorenom moru tako je planiran izvan navedenih zona jugozapadno od vanjskih, pučinskih otoka, na udaljenosti oko dva do tri kilometra od obale, pojasnio je Laštro.

Unutar uzgajališta na području svih zona dozvoljeno je obavljanje i drugih komplementarnih gospodarskih djelatnosti kao što su turistički obilasci uzgajališta, organizirano ronjenje na uzgajalištu, degustacija i prodaja proizvoda, skladištenje vina na morskom dnu i slično.

– Budući da je za uzgojni kapacitet na predmetnim lokacijama bila obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš, ovlaštenik koncesije dostavio je Monitoring – praćenje stanja okoliša uzgajališta na predmetnim lokacijama svake godine, izrađen od strane Zavoda za javno zdravstvo Zadar, Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša.

Navodi se kako se »može zaključiti da aktivnosti uzgajališta nemaju značajnijeg utjecaja na obalne zajednice na toj lokaciji«, istaknuo je pročelnik Laštro.