’Tada nas više nitko nije mogao zaustaviti, to je bilo kao da letite...’

Obilježavanje obljetnice vojno – redarstvene operacije Maslenica ima veliku vrijednost koja se ne zaboravlja. Sjećanja vojnika i njihovih zapovjednika su itekako živa, jer sudjelovanje u akciji koja je imala toliku važnost za tijek Domovinskog rata, zauvijek će biti dio njihovih života.

Stoga, dani koji predstoje proteći će u znaku ponosa i sjećanja na žrtve poginulih vojnika. Jedna od vojnih postrojbi koja je imala veliko značenje za obranu našeg područja tijekom Domovnskog rata je 112. brigada.

Napad u tajnosti

Zapovjednik Marko Čulina prisjetio se i ispričao nam što je prethodilo samoj akciji.

– 112. brigada je prva i najstarija zadarska vojna postrojba. Osnovani smo 28. lipnja 1991. godine, a već krajem srpnja smo imali borbu u Kruševu i Jasenicama. To je bila vojska u nastajanju, a kad kažem nastajanju to znači da nismo imali ni odore, a ni narodnu podršku. Država je tek bila stvorena, a nažalost, naši sugrađani srpske nacionalnosti nisu željeli to prihvatiti, pa su samim time digli ruku, pušku, na svoju državu.

Mogu reći da smo cijelu 1991. godinu vodili borbe isključivo protiv vojske JNA koja je imala tenkove i topove, čak i ratne brodove. Ali Zadar je uspješno obranjen. Kroz 1992. godinu nakon međunarodnog priznanja, došlo je do demobilizacije, ali smo se obučavali i posvetili naoružavanju onih vojnika koji su ostali. Konkretno, smanjeni smo bili s četiri pješačke bojne na jednu, a neprijatelji su ostali isti.

Crtu bojišnice smo držali s manje ljudi, a akcija »Gusar« se planirala u strogoj tajnosti tako da ni vojnici nisu znali što se sprema. U posjet na crtu bojišnice nam je došao tadašnji brigadir Ante Gotovina, po čijim pitanjima i interesu o stanju na bojišnici sam zaključio da se nešto sprema, iako on nije otvoreno kazao ništa, istaknuo je Čulina dodavši kako je ključno bilo izvesti napad u tajnosti.

– U izviđanjima smo utvrdili kako oni ipak nisu u istom sastavu u kojem su bili nekada, a taj moment iznenađenja je trebao biti na način da se spremimo u tajnosti. Nismo mogli povratiti brojčano stanje koje smo imali 1991. godine iz jednog razloga – mobilizacija vojnika je vidljiv proces.

Morali smo započeti s onim što imamo u tom trenutku, tako da je donesena odluka da u jutarnjim satima krećemo u akciju. Naša zadaća je bila osloboditi Novsko ždrilo, dakle Rovanjsku, Maslenički most i selo Maslenicu, zatim Jasenice i doći na liniju nadomak Obrovca i utvrditi se.

Cilj je bio dovoljno odmaknuti neprijateljske snage s tog područja kako bi mogli izgraditi ponton i postaviti kamen temeljac za novi most. Uz pomoć domobranske bojne Obrovac i pomoć Vojne policije, u večernjim satima podignuli smo hrvatski stijeg na sjevernoj strani Masleničkog mosta, što je značilo našu pobjedu, ponosno je istaknuo Čulina.

U akciji Maslenica sudjelovali su mnogi hrvatski branitelji i postrojbe, a među njima bili su i pripadnici Otočkog bataljuna kojima je temeljna zadaća bila obrana zadarskog otočja, međutim, domoljublje su iskazali i na mnogim drugim bojišnicama u zadarskom zaleđu, u operaciji Maslenica, na Velebitu, te na Južnom bojištu.

Ponos i žal

Joško Pulja, zapovjednik Otočkog bataljuna kazao nam je kako su imali jasan cilj – osloboditi naše.

– Imali smo cilj osloboditi sva ona naša zauzeta mjesta, a to smo i napravili. Ono što je bilo najbitnije, u akciji Maslenica povezali smo sjever i jug Hrvatske. Ovih dana osjećam ponos i žal za izgubljenim prijateljima, jer imali smo tri poginula. To su Miljenko Zorić, Dragan Vulin i Denis Špika, a bilo je i preko 30 ranjenih.

Međutim, njihova žrtva nije bila uzaludna. Organiziramo 23. siječnja posebno polaganje vijenaca kod našeg prvog poginulog i za sve ostale branitelje koji su poginuli. Isto tako, 26. siječnja imamo obilježavanje naše postrojbe, tako da ćemo u Udruzi dragovoljaca u Ulici Denisa Špike 2, u 11 sati imati izložbu ratnih fotografija, predavanje i druženje.

Bit će to jedan velik svečan događaj, kojim ćemo odati počast našim dragovoljcima. Naša postrojba, to je domicilna postrojba u kojoj su bili naši ljudi s otoka, doduše, bili su uključeni svi iz naše županije, priča Pulja i ističe kako je preko 1.800 ljudi prošlo kroz bataljun.

– Stoga sjećanja nikad neće izblijediti. Dok smo živi ćemo se sjećati naših suboraca koji su ostavili svoj život. To je bila prva akcija koja je povezala sve grane, mornaricu, zrakoplovstvo, kopnenu vojsku i policiju. Dakle, bili su svi uključeni, iako nisu bili baš naoružani i nisu još bili toliko izvježbani kao kasnije kako je vrijeme odmicalo.

Do Oluje smo bili takoreći elitna postrojba, tako da nije bilo problema u Oluji, bez obzira koliko je bila teška i jaka. Maslenica je bila velika akcija koja je obilježila tijek Domovinskog rata i to je ono što je dalo ljudima nadu i optimizam da možemo ići dalje, da možemo osloboditi zemlju, priča Pulja i naglašava kako je Maslenica bila prekretnica.

– Neprijatelji više nisu bili tako superiorni i uvjereni u pobjedu, a nas više nitko nije mogao zaustaviti, to je bilo kao da letite. Jedva smo čekali da oslobodimo svoju zemlju jer nismo nikog napadali, samo smo se branili.

Svi koji su poginuli, to su bili naši prijatelji, ni ove godine koje prolaze ne mogu to izbrisati, kaže Pulja i dodaje kako su mnogi i nakon rata imali raznorazne bolesti, moždane udare, srčane probleme te da je pretrpljeni šok utjecao na živote ljudi i nakon rata.