Park prirode Vransko jezero kreće s izgradnjom ornitološke postaje

Park prirode Vransko jezero predstavlja jedinstveno bogatstvo biološke raznolikosti u Zadarskoj županiji. Ovaj park prirode je svojevrstan spoj kopna i vode koji obiluje mnogim jedinkama biljnog i životinjskog svijeta. S jedne strane Park karakterizira bioraznolikost, a s druge strane predstavlja područje bogate kulturno- povijesne baštine.

Područje Parka specifično je u Hrvatskoj ali i u Europi, stoga ne začuđuje rast broja posjetitelja koji se oduševljeni viđenim. Ono po čemu je Park poznat diljem Hrvatske i šire je Ornitološki rezervat koji je uvršten na listu važnih ornitoloških područja u Europi. Razgovarali smo se ravnateljem Parka prirode Vransko jezero, Šimom Mršićem, o planovima i izazovima s kojima se nose upravljajući ovim iznimno važnim područjem.

Izgradnja zapornice

– Osnovna zadaća Parka je očuvanje i zaštita bioraznolikosti, odnosno samog prostora Parka prirode i okolnog prostora koji utječe na Park. Dakle, zadaća nam je zaštita koju uz predan rad naših djelatnika nastojimo zadržati na zadovoljavajućoj razini s obzirom na sve jači pritisak klimatskih promjena s kojima se susrećemo gotovo svakodnevno. To je pogotovo izraženo u ljetnom periodu kod velikih suša, odnosno niskog vodostaja kada dolazi i do većeg zaslanjivanja i ugrožavanja flore i faune. Najveći problem s kojima se u biti susrećemo su klimatske promjene. Poljoprivreda u okolici nije toliko intenzivirana da bi u značajnoj mjeri utjecala na Vransko jezero. Još od antičkog doba je poznat suživot lokalnog stanovništva i jezera, i mogu reći da stanovnici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom prate trendove ekološke proizvodnje, tako da se nastoji smanjiti utjecaj proizvodnje na samo jezero. Također organiziramo razne radionice kako bi poticali na ekološku proizvodnju i nastojimo educirati o svim benefitima takve proizvodnj, kaže Mršić koji je je istaknuo jedan od važnijih projekata o kojima se, kako kaže, priča praktično od osnutka Parka prirode Vransko jezero, a to je izgradnja zapornice na kanalu Prosika.

– O ovome se dugo priča, a nadamo se da se približava i vrijeme realizacije. Nositelj projekta izgradnje zapornice su Hrvatske vode, iako je projekt na području Parka. Naime, krajem 18. st. je pokopan kanal Prosika kako bi se dobile obradive površine i iskorijenila tada prisutna malarija. Međutim, sad idemo u obrnutom smjeru, budući da nam je izgradnja zapornice bitna kako bismo u klimatski odnosno hidrološki nepovoljnom dijelu godine zadržali zaslanjivanje jezera na prihvatljivoj razini, a kako bi utjecaj na floru i fauna bio što manji, pojašnjava ovaj ravnatelj.

Bilježe kretanje ptica

Projekt izgradnje zapornice prijavljen je na program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u izradi je glavni projekt, dok je lokacijska dozvola osigurana. Završetak radova se očekuje do 2026. godine.

– Drugi projekt kojim se bavimo je izgradnja ornitološke postaje, s obzirom na to da smo dobili od Vlade suglasnost za sufinanciranje projekta od strane Fonda za zaštitu okoliša. Iznos je negdje oko 400.000 eura, a uskoro krećemo u javnu nabavu. Izgradnjom ornitološke postaje ili objekta u kojem se održavaju prstenovački kampovi bili bi smješteni volonteri koji prstenuju ptice. To nam je iznimno bitno jer na takav način bilježimo vrste koje borave na području Parka. U slučaju da se ta ptica ulovi u sličnim ornitološkim područjima, bilježimo njihovo kretanje i životni ciklus, priča Mršić dodavši kako rade i na adekvatnoj biciklističkoj stazi uz obalu jezera.

U upravi Parka također planiraju rekonstrukciju postojeće lučice za smještaj ribičkih plovila i plovila za nadzor jezera.

– Velik je interes za slatkovodni ribolov bez obzira na to što se nalazimo u neposrednoj blizini mora. Godišnjih ribičkih dozvola prodamo preko dvjesto, dok su druge još i brojnije. Dnevnih dozvola izdamo preko tisuću s obzirom na to da i turisti vrlo rade bace štap u jezero. Naglašavamo da je riječ o sportskom ribolovu. Uglavnom se love uvezene vrste riba koje su davnih godina sami ribiči naselili u jezero, a to su vrste poput šarana, babuške i soma. Naša zakonski zaštićena vrsta koja je autohtona, je jegulja i njen je izlov strogo zabranjen. O tome se brinu naši čuvari prirode koji svakodnevno provode kontrolu svih aktivnosti na jezeru, ističe prvi čovjek Parka prirode.

Ribičke dozvole

O bogatoj fauni svjedoče i podaci Parka o više od 260 vrsta ptica koje u rezervatu žive, gnijezde se, zimuju ili ga tijekom selidbe koriste kao odmorište i hranilište. Tijekom zime na Vransko jezero sleti 87 vrsta zimovalica, a za sunčanih zimskih dana može vidjeti i do 100.000 ptica kako uživaju u blagoj klimi i obilju hrane, dok je tijekom jesenske i proljetne seobe na Vranskom jezeru zabilježeno preko 140 vrsta preletnica.

– U Parku je ukupno je zabilježeno preko 260 vrsta ptica koje su boravile na našem području, a od autohtonih vrste možemo naglasiti ptice Mali vranac i Čaplja danguba, koja je ujedno i simbol Parka prirode, a koje se jedino gnijezde na ovom području. Iz čitave Europe dolaze ljudi koji volonterski odrađuju prstenovanje, a u svojoj ponudi imamo i promatranje ptica ili birdwatching. Za sve posjetitelje je osigurano stručno vodstvo. Zadnjih pet, šest godina imamo kontinuiran rast broja posjetitelja i kontinuirano ulažemo u infrastrukturu, međutim nastojimo odgovorno upravljati, budući da nam je osnovna djelatnost zaštita prirode, a ne turizam, kazao je Mršić dodavši kako je turizam smo spoj »ugodnog s korisnim«.