Rok istječe u lipnju, većina građana još nije ugovorila s bankama “novi minus”

Značajno se pojačala potražnja za gotovinskim kreditima, vjerojatno i jer građani njima krpaju kućne budžete, pa je pitanje što će biti s minusima, tim više jer su oni u periodu »tranzicije« iz prešutnih u dopuštene, i jer je klijentima, fizičkim osobama, većinom ostavljen rok do konca lipnja ove godine da odluče hoće li svoj stari prešutni minus zatvoriti ili zatražiti njegovo pretvaranje u dopušteni.

Prema podacima koje smo dobili od banaka, ali i samog HNB-a, može se reći da do početka ove godine ni polovina građana koji koriste prešutno prekoračenje, a takvih je oko 1,8 milijuna, nije još otišlo u banku ili na drugi način potpisalo prijelaz na dopušteno.

Imaju, u većini banaka, rok do konca lipnja, pa se na njih apelira da dođu i odrade taj prijelaz što prije, da se ne bi našli u nezgodnoj situaciji da im se jednostrano ukine.

No, i u tom slučaju banke će im, tako bar tvrde, na vrijeme ponuditi obročnu otplatu. Sad je samo pitanje čekaju li građani zadnji čas jer misle da ima vremena ili će možda iskoristiti situaciju da iz minusa konačno izađu i razduže se.

Banke rado komentiraju kako nude isti iznos pod istim ili boljim uvjetima, no iako nude i obročnu otplatu, ipak je nekako ne ističu u prvi plan, vjerojatno jer im i samima odgovara da klijent ipak zadrži taj proizvod, minus po tekućem računu – kako god ga nazvali – budući da je on bankama stabilan izvor prihoda.

Poznato je: tko jednom u minus uđe, teško iz minusa izlazi. To je kredit koji mnogi »vječno otplaćuju« pa normalno da bankarima nije u interesu da se minusi, tamo gdje ljudi imaju stabilne prihode, zatvaraju.

Prilika za izlazak

Sada je za građane možda prilika za tako nešto, no opet, s obzirom na povećane troškove života, odnosno i spomenutu jagmu za gotovinskim kreditima, upitno je koliko će njih sada odlučiti srezati si minus.

Podsjetimo, temeljem memoranduma potpisanog prije godinu i pol dana, od lanjskog lipnja provodi se »migracija« iz tzv. prešutnih prekoračenja nazad u dopuštene, a razlika nije samo nominalna.

Iako su i jedno i drugo minusi po tekućem, banke su klijente mahom prebacivale u skuplje i nesigurnije prešutne minuse. Ono što je trebala biti iznimka, postalo je pravilo, pa se oko 1,8 milijuna građana našlo na skliskom terenu prešutnih prekoračenja koje banke mogu zatvoriti kad god hoće te nabijati kamate kakve hoće.

To je uočio HNB i zatražio spomenutu migraciju koja traje od sredine prošle do sredine ove godine i u okviru koje bi klijenti »bezbolno« trebali prijeći iz jednog minusa u drugi, za njih barem donekle sigurniji i povoljniji, pod istim uvjetima, te jamstvo banke da u slučaju zatvaranja mogu koristiti obročnu otplatu.

Banke tvrde da tako i jest, odnosno većina ih to kaže, pa smo njihove opširne odgovore u dijelu u kojem su svi slični skratili, a klijenti za detalje neka se naravno informiraju ovisno o svom ugovornom odnosu.

Dio banaka prešutio je koliko je zasad klijenata prešlo na dopušteni minus, no čini se da odaziv nije najsjajniji. Najkonkretnija je OTP banka u kojoj su potvrdili da je do kraja prosinca 2023. prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje napravilo oko 25 posto klijenata.

– Koristimo priliku i ovim putem pozivamo klijente da dođu u najbližu poslovnicu banke i reguliraju svoje prekoračenje, apelira OTP.

Klijentima odobrava isti iznos dopuštenog prekoračenja koji je bio za prešutno, bez dodatnih troškova i uz povoljniju kamatnu stopu.

Godišnja kamatna stopa na prekoračenje je 6,60 posto. Klijentima koji do 30. lipnja ove godine ne reguliraju prijelaz ili se ne jave, banka će ukinuti prešutno prekoračenje s 1. srpnja 2024., ali će ih 30 dana prije ukidanja prekoračenja o tome obavijestiti pisanim putem.

Klijentima koji budu u korištenju prešutnog prekoračenja do tog datuma, banka će prilikom ukidanja omogućiti otplatu iskorištenog iznosa odobravanjem kredita za obročnu otplatu.

Kredit se odobrava na rok od 12 mjeseci, bez dodatnog troška, a kamata ne može biti veća od važeće za dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Prešutno prekoračenje OTP više nema u ponudi, a nema ga ni većina ostalih većih banaka.

Redovan zahtjev

Konkretna je i Addiko banka, u kojoj navode da je 11 posto klijenata koji su na dan primjene memoranduma imali prešutno prekoračenje do sada prihvatilo ponudu prelaska na dopušteno prekoračenje.

Kažu da su u međuvremenu poslali i podsjetnike na ponudu. Addiko međutim naglašava i da će klijentu omogućiti obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa prekoračenja u 12 jednakih mjesečnih obroka samo u slučaju kada banka inicira smanjenje ili ukidanje prekoračenja.

Kažu i da klijenti do 28. veljače 2024. mogu u cijelosti zamijeniti svoje prešutno prekoračenje dopuštenim, pod istim uvjetima koje su imali po prešutnom, no oni koji se odluče za prelazak nakon tog datuma, mogu podnijeti redovan zahtjev u poslovnici, a banka će onda u skladu s općim uvjetima i internim pravilima donijeti odluku.

Kamatna stopa tijekom prvih 6 mjeseci korištenja, ovisno o iznosu, ide od 3,75 do 5,90 posto. Addiko i dalje u ponudi ima prešutno prekoračenje.

Iz Zagrebačke banke su pak odgovorili da je većina klijenata koji koriste prekoračenje već odradila prelazak s prešutnog na dopušteno, pri čemu, kažu, nije zabilježen značajan broj klijenata koji su samostalno zatražili zatvaranje prešutnog.

I oni će za klijente koji do 30. lipnja 2024. ne prihvate prelazak, ukinuti i zatvoriti prešutno prekoračenje o čemu će ih i obavijestiti minimalno 30 dana ranije, te će omogućiti otplatu u 12 rata.

Kamata koja vrijedi od 1. siječnja 2024., za nova ugovaranja i obnove prekoračenja, te za klijente koji ugovore prelazak, u Zabi iznosi 7,19 posto.

Slični uvjeti

I u PBZ-u slično: klijentima koji ne sklope ugovor do kraja lipnja, prešutno će prekoračenje biti ukinuto, banka će ih o tome obavijestiti minimalno 30 dana ranije, tu je i obročna otplata, nema dodatnih troškova, a kamata trenutno iznosi 5,94 posto godišnje fiksno.

I RBA je klijentima omogućio prelazak na dopušteno prekoračenje do 30. lipnja. Preduvjet je potpisivanje ugovorne dokumentacije, te klijenti nastavljaju korištenje dopuštenog u istom iznosu, roku i kamatnoj stopi važećoj za prešutno u trenutku prelaska.

Trenutno godišnja fiksna kamatna stopa na dopušteno prekoračenje u RBA-u iznosi 7 posto. Također, tko ne iskoristi mogućnost prelaska, prekoračenje se ukida, uz mogućnost obročne otplate u 12 rata.

U Erste banci smatraju da će veći dio klijenata koji koriste prešutno prekoračenje u roku ugovoriti dopušteno, no tko ne želi, tu je obročna otplata. I kredit za refinanciranje i kamata na prekoračenje je 5,77 posto fiksno. Od 30. lipnja lani do sada je njihovih 52 tisuće klijenata prešlo na dopuštena prekoračenja, navodi Erste.

No, prema neslužbenim informacijama, to je manje od pola od ukupnog broja njihovih klijenata koji imaju odobreno prešutno prekoračenje, iako ga svi i ne koriste. I u HPB-u uvjeti slični: rok je do kraja lipnja, a tko ne ugovori, moguća je obročna otplata, bez dodatnih troškova.

HNB: Milijun i pol građana još mora ugovoriti minus

O protoku »migracije minusa« pitali smo Hrvatsku narodnu banku. Oni navode da su do 30. lipnja 2023. banke poslale 1.747.001 ponudu potrošačima za ugovaranje dopuštenog prekoračenja u zamjenu za prešutno.

Od te 1.747.001 ponude, broj ugovorenih dopuštenih prekoračenja do 30. rujna 2023. bio je tek 245.508. Dakle, kažu iz HNB-a, »još oko 1,5 milijuna građana tek treba ugovoriti dopušteno prekoračenje ukoliko ga namjerava koristiti«.

U nastavku kažu i da će nastaviti pratiti dinamiku ugovaranja dopuštenih prekoračenja. No, čini se da nisu baš »up-to-date« u tom praćenju, kad su nam poslali podatke od prije četiri mjeseca. Ipak, teško da su otad previše odskočili, o čemu svjedoči i dio izjava iz poslovnih banaka.