Trgovine će ove godine biti zatvorene najmanje 48 dana

Pred trgovcima je ove godine veliki izazov zbog zabrane rada nedjeljom, jer 16 dopuštenih radnih nedjelja moraju rasporediti na cijelu 2024. godinu. Za proteklu godinu to i nije bio veliki problem s obzirom na to da su izmjene Zakona o trgovini na snagu stupile prvog srpnja pa su trgovci bez većih problema odredili kojim će nedjeljama raditi, a kojima ostati zatvoreni, što su potrošači jedva pa i primijetili.

No, od prvoga siječnja moraju 16 neradnih nedjelja rasporediti po cijeloj godini koja u prosjeku ima 52 tjedna ili oko 52 nedjelje, što će potrošači itekako primijetiti.

Ni kada se zakon usvajao, a ni sada, članice Udruženja trgovine HGK, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge trgovine i logistike nemaju jedinstven stav oko ograničavanja rada nedjeljom, bez obzira na asortiman robe koji prodaju, kao i njihove različite tržišne pozicije te različite formate trgovina koje imaju, a svi uglas priznaju da će 2024. u odnosu na ovu godinu trgovcima biti zahtjevnija.

Regionalna lokacija

Pri tom ističu da je interes prodavaonica pretežito prehrambenih proizvoda drugačiji u odnosu na prodavaonice odjećom i obućom jer će takve trgovine biti fokusirane na razdoblja sezonskih sniženja. Također, u HGK-u kao važan faktor naglašavaju i regionalnu lokaciju te navode da je za očekivati da će trgovine locirane na priobalju najveći dio radnih nedjelja rasporediti na ljetne mjesece, odnosno špicu turističke sezone, kada se očekuje najveći priljev turista.

U Udruzi trgovine i logistike – koja okuplja najveće trgovačke domaće i strane kompanije, poput Konzuma, Roto-a, Tiska, e-Novina (gotovo cijelu Fortenovu), Orbico Grupe, BAT-a, LPP Hrvatska, Zoo cityja, Baby Magica, Polleo sporta, DB Schenkera…i koja godišnje ostvaruje oko 5 milijardi eura prihoda i zapošljava oko 17 tisuća radnika – poručuju da su ovakvim rješenjem zabrane rada nedjeljom, osim trgovaca oštećeni i kupci.

To će se, kažu, posebno osjetiti ove godine kada bi trgovine trebale biti zatvorene najmanje 48 dana. U praksi će to značiti da će trgovine na Jadranu nedjeljom raditi samo preko ljeta, a trgovine s kontinenta vjerojatno samo u drugoj polovini godine, procjenjuju u Udruzi trgovine i logistike.

Ako tome dodamo i da postoji cijeli niz »produljenih vikenda« sljedeće godine, a trgovine također ni praznikom ne smiju raditi (kojih je u Hrvatskoj čak 14), nažalost vjerujemo da će se svatko suočiti s izazovom u nabavljanju čak i osnovnih prehrambenih namirnica, poručuju iz Udurge.

Prema njihovim saznanjima, tek rijetki trgovci i trgovački centri će dostupne radne nedjelje raspodijeliti diljem godine. No, ni to nije »spas«, navode u udruzi, jer ćemo opet imati preveliku navalu na one trgovine koje su otvorene.

– S druge strane, promet koji bi trgovci ostvarili nedjeljom se nije »prelio na druge dane«, već je nepovratno izgubljen. Dio trgovaca ima velike gubitke jer se promet nije prelio na druge dane, pa postoji opasnost od zatvaranja nekih trgovina i gubitka radnih mjesta.

To se primarno odnosi na one trgovce koji nude neprehrambeni asortiman (odjeću, modne dodatne, namještaj..)«, upozorava predsjednik Udruge trgovine i logistike Denis Čupić dodavši da se rad nedjeljom treba zabraniti ili svima ili nikome, te je to pitanje potrebno riješiti kroz Zakon o radu. Svi radnici, neovisno u kojoj branši rade, kaže, trebaju biti ravnopravni pred zakonom.

Je li iluzorno očekivati prelijevanje prometa s neradne nedjelje na druge dane u tjednu još je 2020. upozorio centar za istraživanje tržišta GfK. »Ne ulazeći u politički, vjerski i etički kontekst rasprave o neradnoj nedjelji, činjenica je da nedjeljom kupujemo zato što možemo. ‘Convenience’ (udobnost, komocija) je jedan od trendova koji vrlo snažno oblikuju naše kupovno ponašanje«, naveli su iz GfK.

Prema njihovom istraživanju, u Hrvatskoj samo 2,6 posto kućanstava ne kupuje namirnice nedjeljom, odnosno od 1,52 milijuna kućanstava koliko živi u Hrvatskoj, nedjeljom kupuje njih čak 1,48 milijuna, što je u suprotnosti s ispitivanjem javnoga mnijenja u kojima se većina građana Hrvatske izjašnjavala u korist neradne nedjelje.

Revidirati zakon

Analiza GfK pokazala je nadalje da su trgovački lanci Plodine i Spar relativno izloženiji utjecaju nedjelje na njihov ukupni promet u odnosu na konkurente, dok su bio trgovine, Bipa i KTC značajno manje izloženi u odnosu na konkurenciju.

Kada se u analizu uključi važnost subote za poslovanje pojedinog trgovca, uz pretpostavku neradne nedjelje, Tommy, Plodine i Studenac izloženiji su mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje jer njihov relativni udio prometa subotom ima manju kompenzacijsku snagu u odnosu na konkurente, navode iz GfK i pojašnjavaju: to konkretno znači da ukoliko bi ukupna vrijednost tržišta uslijed uvođenja neradne nedjelje bila smanjena za npr. 3 posto, Tommy bi bilježio smanjenje od 4 posto, Plodine i Studenac 3,7 posto.

Udruga trgovine i logistike stoga traži da se novi Zakon o trgovini, koji zabranjuje rad nedjeljom, revidira i da se isprave njegove, kako kažu, brojne manjkavosti.

– Prije svega, nepravedno je da samo trgovine ne smiju raditi nedjeljom dok je to isto omogućeno doslovno svim drugim djelatnostima kao što su ugostiteljstvo, industrija zabave (kockarnice, kladionice, igraonice, kina, kazališta..), pa i benzinske stanice na kojima se, da stvar bude gora, nedjeljom mogu kupiti kruh, mlijeko i slične prehrambene namirnice«, ističe Čupić i dodaje kako smatra da je riječ o velikoj nepravdi prema sektoru trgovine koji kao da se doživljava manje vrijednim gospodarskim sektorom, iako zapošljava petinu ukupne radne snage u Hrvatskoj i najveći je uplatitelj PDV-a u državni proračun.

Izuzeti kiosci

Od zabrane rada nedjeljom dijelom su izuzeti kiosci. Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati.

Iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.