Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja kakvu znamo i pamtimo je - na izdisaju

Godina je na odlasku i vrijeme je da se ukratko napravi analiza kakva je bila, ne samo za poljoprivrednike već i za potrošače poljoprivrednih proizvoda. Godinu na odlasku obilježile su klimatske prilike koje su bile različite od prosječnih, te uvođenje eura i visoka inflacija.

Za razliku od 2022. godine koja je bila izrazito sušna, 2023. je bila iznadprosječno kišovita. Dok je u Zadru tijekom 2022. godine palo 671 litra kiše po četvornom metru, na aerodromu u Zemuniku izmjerena je količina oborina od 830 litara. Tijekom 2023. godine bez prosinca u Zadru je izmjerena količina oborina od 991 litre, a na meteorološkoj postaji Aerodrom – Zemunik 1.085 litara po četvornom metru.

Klimatske promjene

Svi mjeseci u 2023. godini bili su s više oborina od prosjeka, a osobito svibanj kada je u Zadru izmjerena količina od 154 milimetara, a na aerodromu u Zemuniku 171 milimetar. U svibnju se odvija cvatnja maslina i to je jedan od uzroka ovogodišnjeg ispodprosječnog uroda. Uz obilne oborine treba dodati i pad temperatura za više od 10 stupnjeva u danima zadnje dekade svibnja.

Česte oborine bile su uzročnik pojave biljnih bolesti, prvenstveno plamenjače na vinovoj lozi, što su najviše osjetili vinogradari čiji su vinogradi u ekološkoj proizvodnji. Klimatske promjene sve više ubiru danak. Klimatski ekstremi pogađaju poljoprivredna područja nanoseći neprocjenjive štete u najosjetljivijem vremenu vegetacije.

Klimatski ekstremi ne pogađaju samo uži areal, već gotovo cijeli kontinent i vrijeme je da se njihov negativni utjecaj smanji, jer nemoguće ih je zaustaviti. Protiv klimatskih ekstrema borba je duga i teška. Njima treba prilagoditi život ljudi, biljaka i životinja. Što to znači za poljoprivredu? Prilagoditi agrotehničke mjere novonastalim uvjetima. Lako je to za reći, ali teško za učiniti, jer zahtjeva vrijeme, financije i znanje.

Novi poljoprivrednici

Poljoprivredna proizvodnja na ravnokotarskim plodnim poljima, ne samo da se je strukturno promijenila, već je postala manja. U posljednjih nekoliko godina temelji se na vikend poljoprivrednicima. Sve manje je onih koji isključivo žive od poljoprivrede, već im je poljoprivreda dodatna djelatnost. Uz ekonomske promjene i poskupljenja repromaterijala, sve manje će biti onih koji će ulagati u poljoprivredu.

Osim toga sustavi poticaja omogućuju da se uz minimalni rad, zemljište na ugaru, poticaji na livade i pašnjake, može ostvariti neki novac od poljoprivrede bez rada ili uz minimalni rad. Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja kakvu znamo i pamtimo uz primjenu postojeće mehanizacije i skromnog poljoprivrednog znanja je na izdisaju.

U takvom stanju održiva je samo na okućnicama ili kao dopunska djelatnost. Današnja robna poljoprivreda prvenstveno voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo zahtijevaju novi tip poljoprivrednika.

Poljoprivredna proizvodnja je postala sofisticirana, kao i sve proizvodnje. Ona traži korištenje suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja u velikom broju segmenata više nego pojedine industrijske proizvodnje, jer je poljoprivreda proizvodnja na otvorenom i utjecaj klime i okoliša su od neprocjenjive važnosti.

Korištenje svih suvremenih rješenja koja dovode do konačnog rezultata, a to je kvalitetan i jeftin poljoprivredni proizvod nije nimalo jednostavan. Evo nekoliko primjera: gnojidba na osnovi provedenih kemijskih analiza tla i biljnog materijala, izračun količina i učestalosti obroka navodnjavanja, očitanje praga štetnosti pojava biljnih bolesti i nametnika.

Uz navedeno nimalo manjeg značaja je korištenje suvremenih »klupskih sorata« voća, maslina i vinove loze. Naravno kada se sve to spomene postavlja se pitanje gdje su naši »domaći« poljoprivredni proizvodi. Što su to »domaći« poljoprivredni proizvodi. Je li je to crvljiva jabuka, kupus izbušenog lista, kokoš koja trči po dvorištu i tuka koja se pretežno hrani crvima iz voćnjaka na kojem obitava.

(Pre)skupi proizvodi

Inflacija i uvođene eura izazvali su značajna poskupljenja prvenstveno poljoprivrednih proizvoda. Jesu li sva ta poskupljenja opravdana ili nisu to je za neku dublju analizu. Trgovci govore da nabavljaju skup proizvod od proizvođača, a proizvođači da su se značajno povećali ulazni troškovi pa su njihovi proizvodi poskupili. Naravno treba vjerovati i jednim i drugima, ali nitko nije u javnosti izašao s kalkulacijom kolika je cijena proizvodnje nekog proizvoda.

Mladi krumpir prodavao se po cijeni većoj od jednog eura. Proizvođači su govorili da je to najniža cijena kojom mogu pokriti troškove. Je li to zbilja tako. Ili cijene lubenica, a i drugih vrsta povrća. Osobito je skupo voće i povrće koje se kupuje direktno od proizvođača. Pogledajmo samo cijenu na seljačkoj tržnici.

Cijene su gotovo identične kao u supermarketu u Supernovoj. Naravno u supermarketima nisu sve proizvodi iz uvoza, već više od pedeset posto stiže s hrvatskih polja. Na te proizvode obračunata je marža, transport i brojni drugi troškovi, a cijena je kao i onim na štandovima. Pitam dali poljoprivredni proizvodi iz drugih područja Lijepe Naše nisu domaći, već uvozni.

Ekološka proizvodnja

Suvremena poljoprivredna proizvodnja treba biti takva da ne narušava postojeću prirodnu ravnotežu i ostavlja što manje nepoželjnih tvari u okolišu. To znaju proizvođači koji imaju brojna ograničenja u primjeni pesticida, mineralnih gnojiva i ostalih tvari kemijskog porijekla. Ako se sve te tvari racionalno koriste prema uputama proizvođača tada njihova maksimalna koncentracija biti će u granicama dozvoljenog propisana pravilnikom.

Oni koji hoće hranu bez kemijskih tvari imaju na raspolaganju proizvode iz ekološke proizvodnje. Ekološki proizvod je samo onaj koji za to ima odgovarajuću deklaraciju, a ne onaj za koji netko kaže da je iz ekološke proizvodnje.

Takvi proizvodi su daleko skuplji, a svi oni koji su se okušali u takvoj proizvodnji znaju koliko je takva proizvodnja skupa, koliko traži truda i znanja koje višestruko nadmašuje znanje koje je potrebno za sadašnju konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju.

Vrijeme je da bar nakratko zaboravimo ono loše i uz blagdanski stol, koji je ove godine skuplji nego ikad, uživamo u miru i blagostanju najvećih kršćanskih blagdana. Na žalost, za stolom na kojem je je sve više uvoznih poljoprivrednih proizvoda. A nakon slavlja treba odlučiti što i kako raditi.