Foto: Pixabay
Dok je uporaba insekticida u poljoprivredi bila u središtu pozornosti zbog negativnih učinaka na pčele, ostalo je nepoznato što se to događa s divljim oprašivačima. U velikoj studiji koja je obuhvatila 106 lokacija u osam europskih zemalja, istraživači su pokazali da unatoč pooštrenim propisima o pesticidima, treba učiniti mnogo više.
Studija je odgovor na poziv za stvarnu procjenu rizika koje predstavljaju mješavine uobičajeno korištenih zaštitnih sredstava u prirodi. Objavljeni rezultati pokazuju da unatoč najstrožem procesu procjene rizika na svijetu, uporaba odobrenih pesticida u europskim poljoprivrednim krajolicima još uvijek negativno utječu na neciljane organizme, značajno smanjujući populaciju bumbara. Zabilježili su značajno smanjenje ukupne proizvodnje kolonija (broja čahura), maksimalne težine kolonije i broja novih matica.
Istaknuli su da se ovi kukci susreću s višestrukim pesticidima u poljoprivrednim krajolicima, što rezultira manjim brojem potomaka. Povrh toga, čine veću štetu u krajolicima koji oskudijevaju prikladnim staništima.
Izravni i neizravni utjecaj
Pesticidi imaju izravni i neizravni utjecaj na ove oprašivače. Insekticidi izravno ubijaju insekte kada su izloženi smrtonosnoj dozi. Izloženost na nižoj razini, nesmrtonosnim dozama, također može imati ozbiljne subletalne učinke na bumbare. To se pokazalo, na primjer, za neonikotinoidne insekticide gdje je subletalna izloženost imala štetne učinke na sposobnost da se kreću, učinkovitost traženja hrane, reproduktivni uspjeh i otpornost na negativne posljedice drugih stresora, kao što su nedostatak hrane i patogeni.
Usluge oprašivanja usjeva koje pružaju također mogu naknadno biti narušene. Postoje i dokazi koji upućuju na to da izloženost pesticidima može oštetiti mikrobiome ovih kukaca, što dovodi do izrazito negativnih zdravstvenih ishoda.
Što se tiče neizravnih učinaka, treba krenuti od toga da bumbari trebaju cvijeće da bi preživjeli. Herbicidi koji se nekontrolirano koriste za uništavanje biljaka u cvatu, posebno samoniklog divljeg cvijeća (‘korova’ kao što su maslačak, djetelina, vrbovica, itd.), tako uklanjaju i izvor hrane. Široko rasprostranjeni gubitak područja bogatih cvijećem iz naših krajolika prepoznat je kao vodeći pokretač smanjenja broja oprašivača, a sustavno uklanjanje divljeg cvijeća iz ruralnih i urbanih područja stavlja bumbare i druge vrste koje se hrane njime pod prehrambeni stres.
Nakon tretmana, sistemski pesticidi zaostaju u tlu te se distribuiraju. To znači da biljke i kukci mogu biti pogođeni izvan tretiranog područja, kao i godinama nakon uzgoja tretiranog usjeva. Na primjer, cvijeće na rubovima polja može preuzeti sistemske insekticide iz susjednih usjeva.
Efekt koktela
Bumbari su izloženi riziku od izlaganja prema više različitih kemikalija tijekom svog životnog ciklusa, kako pesticidima tako i drugim tvarima. Ove kemikalije mogu djelovati zajedno na neočekivane načine, ali se rijetko testiraju zajedno čak i ako je vjerojatno da će se naći zajedno u upotrebi. To povećava rizik. Na primjer, utvrđeno je da aktivni sastojak glifosata nema izravan štetan učinak na bumbara sam po sebi, ali komercijalno dostupna sredstva protiv korova na bazi glifosata uzrokuju visoku razinu smrtnosti zbog učinaka drugih kemikalija (adjuvansa). Nedavno je dokazano da su letalni i subletalni toksični učinci fungicida prouzročeni isključivo njegovim koformulantom, alkohol etoksilatima, a ne aktivnim sastojkom.
Navedeni kombinirani učinci govore o tome da su ovi oprašivači u potrazi za hranom izloženi širokom rasponu pomoćnih sredstava i aktivnih sastojaka, u kombinacijama koje nikada nisu testirane i koje mogu biti mnogo štetnije od svake zasebno.
Uspostavljanje prirodne otpornosti u »uzgojenom« okolišu (uključujući poljoprivredu, hortikulturu i šumarstvo) ključno je za smanjenje potrebe za pesticidima. Poboljšanjem cvjetne raznolikosti unutar oranica, smanjenjem veličine polja i postavljanjem živica i »divljih područja«, farme mogu povećati broj i raznolikost prirodnih vrsta za suzbijanje štetočina koje štite usjeve i poboljšavaju prinose sprječavanjem njihovog nakupljanja.
Tek kada su sve druge metode iscrpljene, treba razmišljati o pesticidu, a njihova uporaba treba biti što ograničenija, što je i srž pristupa integriranog upravljanja štetnicima. Korištenje u vrtovima, na igralištima, parkovima i drugdje diljem neobrađenog krajolika je neodrživa, neopravdana i predstavlja nepotreban rizik za bumbare i druge oprašivače, kao i za zdravlje ekosustava i ljudi.
Mnoga su mjesta i gradovi već odlučili ukinuti primjenu pesticida i pokazali su da se mogu primijeniti uspješne alternativne metode kontrole korova. Iz perspektive ovih kukaca, najvažnija alternativa je povećati razumijevanje i toleranciju prema »korovskim« vrstama i omogućiti više divljeg cvijeća da raste u urbanom i ruralnom okruženju.
najnovije
najčitanije
Nogomet
NJEMAČKI KLUB
Bayer u problemima s ozljedama, Alonso: Možda i ja zaigram
Nogomet
azijska liga prvaka
Pobjeda Al Nassra, dva gola Ronalda, Brozović nastupio
Svijet
AMERIČKI PREDSJEDNIK
Uoči odlaska iz Bijele kuće, Biden posljednji put pomilovao purice
Hrvatska
razgovor
Plenković razgovarao s Trumpom o bilateralnim odnosima i Ukrajini
Hrvatska
PREMIJER
Plenković: Ne postoje nikakvi ‘tajni letovi’, radi se o provedbi Dublinskog režima
Zadarski prsten
odzvonilo neodgovornima
Kamere i kazne s ciljem zaštite prirode u Vrsima
Zadar
sastanak s načelnicima
Ministar Erlić otkrio: Zadar dobiva olimpijski bazen, Pag novu školu, Molat sveučilišni centar
Županija
lijepa priča
Dr. Knežević Nizozemsku zamijenila Kukljicom. U trajektu obnavlja snagu za posao otočne liječnice
Košarka
U SVOM STILU
Pogledajte kako se Joško Jeličić narugao košarkašima nakon velikog debakla: ‘Pitam za strica iz Neorića’
Zadarski prsten
viceprvak svijeta