Među useljenima u Hrvatsku je čak 70 posto stranaca. Šterc: ‘Počeo je proces zamjene stanovništva’

Najnoviji privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva pokazuju da se iseljavanje Hrvata nakon 2017. blago smanjuje dok se useljavanje blago povećava, no migracijski saldo i dalje ostaje negativan: lani su se iz Hrvatske odselile 40.424 osobe, a uselilo se 35.912 osoba, među kojima je bilo čak 70 posto stranaca, pa migracijski saldo iznosi – 4.512 osoba, što je ipak značajno manje nego 2017. godine kada smo bilježili vrhunac vala iseljavanja.

– Maksimum vanjskih iseljavanja iz Hrvatske bio je 2017. godine (47.352 iseljene osobe) pa potom slijedi ublažavanje u pandemijskom razdoblju, ali je u 2020. uz pojavu pozitivne vanjske migracijske bilance vanjsko iseljavanje iz Hrvatske gotovo doseglo maksimum (46.267 iseljenih). Potvrda je to nastavka intenzivnog iseljavanja i inicijalnog oblika zamjene stanovništva, upozorava demograf dr. Stjepan Šterc.

Prirodni pad

Štercova upozorenja potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima u ukupnom broju doseljenih znatan udio čine stranci (već spomenutih 70 posto) koji u Hrvatsku dolaze temeljem dozvola o radu i koji će vrlo brzo otići u zemlje s boljim standardom. Samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima, a u prvih devet mjeseci ove godine više od 133 tisuće.

A osim stranim radnicima iz Indije, Nepala i Filipina Hrvatska je postala zanimljiva i bogatim europskim umirovljenicima, koji u nas kupuju nekretnine, ali i našim ljudima iz Njemačke koji su mirovinu odlučili provesti u domovini, navode demografi.

Najveće iseljavanje već godinama bilježe Slavonija i Sisačko-moslavačka županija, dok priobalne županije tradicionalno bilježe pozitivan migracijski saldo kao i Zagreb, pojašnjava Šterc što je posljedica unutrašnje migracije, odnosno trenda doseljavanja na obalu iz kontinentalnih dijelova zemlje.

Osim negativnog migracijskog salda, privremeni podaci o kretanju stanovništva pokazuju i negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih od rođenih, pa smo prošle godine imali 8,8 rođenih na 1.000 stanovnika i istodobno 14,8 umrlih pa stopa prirodnog prirasta izosi minus 6, a samo u listopadu ove godine imamo 1.378 više umrlih nego rođenih, pri čemu smo najveći negativni prorast u ovoj godini imali u siječnju: 2.608 više umrlih nego rođenih. Ukupno je prošle godine u Hrvatskoj rođeno 33.883 djece, a umrlo 56.979 ljudi pa je negativan prirast iznosio – 23.096., a od početka ove godine do kraja listopada u Hrvatskoj je rođeno ukupno 26.934 djece ili 1.319 beba manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske u stalnom je silaznom trendu prirodnog pada od početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s posebnim ubrzavanjem negativnosti nakon 2019. godine, podsjeća Šterc i napominje da je prirodni pad stanovništva u razdoblju od 2020. do 2022. iznosio čak i više od 70.000 osoba, a i u ovoj se godini očekuje prirodni pad preko 20.000 osoba.

Izgubili dvije Like

Dakle, u samo četiri godine gubitak će prirodnim putem iznositi više od 90.000 osoba ili po brojnosti dvije Ličko-senjske županije, upozorava Šterc i dodaje da je to izravna posljedica stalnog smanjivanja broja rođenih i relativno velike starosti ukupne hrvatske domicilne populacije. U zadnjih deset godina, samo zbog negativnog prirodnog prirasta, a ne iseljavanja, Hrvatska je izgubila grad veličine Splita, odnosno više od 171.000 stanovnika!

Možda je tome dijelom razlog i u činjenici da je u prosjeku gotovo svaki četvrti brak u Hrvatskoj – razvrgnut. Prema najnovijim privremenim podacima DZS-a u listopadu ove godine sklopljeno je 2.228 brakova, a razvelo se 447 parova, dok je u cijeloj prošloj godini sklopljeno 18.074 brakova, a razvrgnuto je njih 4.808. Šterc navodi da iako silinu prirodnog pada populacije primarno uvjetuje intenzivno smanjivanje broja rođenih, utjecaj imaju i stope bračnosti, u kojima se jasno odražava socijalno zatvaranje u pandemijskom razdoblju pa su oscilacije u silaznom trendu sklapanja i uzlaznom razvrgavanja brakova očekivane i na državnoj i na županijskoj razini.

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Gorski kotar demografski najugroženiji

Uspoređujući hrvatske županije prema osnovnim demografskim pokazateljima i trendovima, Primorsko-goranska županija je među četiri demografski najugroženije u Republici Hrvatskoj, a posebno njezin goranski dio, upozorava Stjepan Šterc. Porast prirodnog pada na više od 2.000 osoba godišnje u PGŽ-u jasno potvrđuje kako se pozitivna migracijska bilanca vanjskih preseljavanja (tj. doseljavanja u tu županiju) ne odražava na prirodno kretanje stanovništva. Istovremeno županijska je populacija izgubila preko 8.000 osoba prirodnim putem i to bi trebalo zabrinuti apsolutno svakog racionalnog, jer je upravo silina prirodnog pada i najveća moguća demografska negativnost, ističe Šterc. Inače, najmanji negativni prirast zabilježile su Međimurska (- 425) i Dubrovačko-neretvanska županija (- 435).