Europska komisija potvrdila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost

Europska komisija je u utorak potvrdila i pozitivno ocijenila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. Vrijednost izmijenjenog plana sada iznosi deset milijardi eura, od čega je 5,8 milijardi eura bespovatnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 4,2 milijarde eura u zajmovima, a obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja.

Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, koje uključuje jednu novu reformu, tri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama.

Poglavlja obuhvaćaju i tri postojeća ulaganja, kao i jedno prošireno ulaganje, preneseno iz izvornog plana. Te mjere trebaju pridonijeti ostvarenju ciljeva plana REPowerEU kako bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030.

Njima se promiče energetska učinkovitost zgrada, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i upotrebe energije iz obnovljivih izvora kao što su održivi biometan, vodik iz obnovljivih izvora i geotermalna energija, ubrzava se uvođenje energije iz obnovljivih izvora, rješavaju se problemi energetskog siromaštva i uskih grla u distribuciji električne energije, promiče se promet s nultom stopom emisija, uvodi se prekvalifikacija radne snage radi stjecanja zelenih vještina, poboljšava se sigurnost opskrbe energijom i diversifikacija opskrbe plinom u Uniji.

Izmijenjeni hrvatski plan također uključuje i nove i proširene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije i obnove zgrada.

U izmjenama izvornog hrvatskog plana uzimaju se u obzir objektivne okolnosti koje sprečavaju dovršetak određenih mjera kako je izvorno planirano, kao što su visoka inflacija u 2022. i 2023. te poremećaji u lancu opskrbe uzrokovani agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, potreba za korištenjem 4,2 milijarde eura u dostupnim zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, smanjenje maksimalnog iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost sa 6,3 milijarde na 5,5 milijardi eura.

To je smanjenje posljedica ažuriranja ključa za raspodjelu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iz lipnja 2022. i odražava relativno bolji ekonomski rezultat Hrvatske u 2020. i 2021. nego što je prvotno bilo predviđeno, navodi Komisija.

Kako bi financirala povećanu ambiciju svojeg plana, Hrvatska je zatražila da se u plan prenese njezin udio u pričuvi za prilagodbu Brexitu, u skladu s Uredbom o planu REPowerEU, u iznosu od 7,2 milijuna eura. Ta su sredstva dodana bespovratnim sredstvima koja su Hrvatskoj dodijeljena iz Mehanizma za oporavak i otpornost i zahtjevu za zajam u okviru tog mehanizma u iznosu od 4,2 milijarde eura te čine odobreni ukupni izmijenjeni plan u vrijednosti od 10 milijardi eura.

Novom reformom u izmijenjenom planu nastoje se povećati zelene vještine i kompetencije radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru. Proširenim reformama potiče se uvođenje energije iz obnovljivih izvora uspostavom novog sustava vlastite potrošnje, predviđaju se nove aktivnosti kojima se građani informiraju o zelenoj tranziciji i osiguravaju se dodatna sredstva za razvoj dodatnih strategija zelene urbane obnove.

Pet novih ulaganja povećat će prijenosne i distribucijske kapacitete elektroenergetskog sustava, uspostaviti gospodarstvo temeljeno na vodiku kroz Dolinu vodika Sjeverni Jadran, ojačati korištenje obnovljivih izvora energije u prometu i toplinarstvu, povećati kapacitet LNG terminala na otoku Krku te ojačati mrežu za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj.

Proširenim ulaganjima nastoji se poduprijeti održivi promet, energetska učinkovitost i obnova zgrada nakon potresa te smanjiti energetsko siromaštvo.

U revidiranom hrvatskom planu zadržana je jednaka digitalna ambicija kao i u izvornom planu te je 20 posto dostupnih sredstava dodijeljeno za potporu digitalnoj tranziciji Hrvatske. To uključuje digitalizaciju javnih usluga uspostavom Registra stanovništva, obitelji i kućanstava, koji pruža statističke podatke nužne za rad svih javnih tijela, uključujući poreznu upravu.

U prometnom sektoru uvodi se novi projekt elektroničkog sustava naplate cestarine. Dodatna ulaganja u pametne energetske sustave i povezano skladištenje također pridonosi digitalnim ambicijama hrvatskog plana. Izmjenom plana predviđeno je i znatno proširenje ulaganja u škole kako bi se podržao jednosmjenski rad i cjelodnevna nastava.

Vijeće EU-a sada ima četiri tjedna za usvajanje ocjene Komisije. Kada se to dogodi, Hrvatska će u okviru plana REPowerEU dobiti pristup pretfinanciranju u iznosu od 585 milijuna eura.

U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska je dosad primila 2,2 milijarde eura: 818 milijuna eura u pretfinanciranju i ukupno 1,4 milijarde eura isplaćenih za prva dva obroka.