Meteorolog o obilnoj kiši u Zadru: 'Odvodna infrastruktura uz obalu je zastarjela...'

Zbog ekstremne količine kiše koja je u jutarnjim satima pala u Zadru, poplavile su ulice, parkirališta i gradske prometnice, a voda se ponegdje digla i više od metra. Voda je prodrla u podrume, kao i u zatvoreno bazensko plivalište Športskog centara Višnjik, a pravi razmjeri štete bit će poznati tek za nekoliko dana. Kako objašnjava riječki meteorolog Igor Horvat, ovakva je vremena situacija posljedica doline, plitke prizemne ciklone koja se sa sjevera Italija premješta prema Jadranu i te izražene visinske direktno zapadne struje s dosta vlage.

– Najčešće nad Hrvatskom imamo jugozapadnu struju ili sjeverozapadnu struju, ovako direktno zapadna visinska struja je ipak nešto rjeđa. U Zadru je u konačnici palo oko 60 litara kiše u periodu od dva do tri sata. S tim da je unutar sat vremena palo oko 40 litara kiše. Dakle, nije toliko dugo padala, koliko je bila intenzivna u kratko vrijeme, tumači Horvat. Velike količine kiše koja padne u kratkom vremenskom periodu u prosjeku su mnogo češća pojava, nego li je to bilo u prošlosti. Osim toga, kako ističe Horvat, od kraja listopada i dobar dio studenog bure nije bilo, a imali smo dosta kiše.

– Dugotrajne situacije s jugom i jugozapadnim vjetrom samo su jedan od faktora koji igra veliku ulogu u plavljenju. Imali smo dolinu za dolinom koja je dolazila od kraja listopada. U visini je to najčešće jugozapadna struja, što znači da na Jadranu puše ili jugo ili jugozapadni vjetar, pa se puno mora nabija prema sjevernom dijelu Srednjeg Jadrana i prema Sjevernom Jadranu, uz generalno niži tlak, što znači da je nivo mora lagano podignut. Naravno, to ovisi i o mjesečevim mijenama koje dodatno mogu podignuti nivo mora, tumači Horvat. Na zadarskom području vodeni su tokovi, dakle, otprije puni, tlo se nakvasilo i popilo je dosta kiše, što je također odigralo važnu ulogu u plavljenju zadarskih ulica. Horvat uz to ističe da je odvodna infrastruktura uz obalu zastarjela, ne samo da bi je trebalo možda mijenjati nego i drugačije konstruirati i prilagoditi novim uvjetima.

– Trebalo bi više ulagati u infrastrukturu i to je općenito problem na obali, ali je možda ponešto izraženiji na Sjevernom Jadranu. Nije prvi put da se ovakvo što dogodilo, lani smo u rujnu u Rijeci imali rekord po količini kiše, upozorava Horvat.