
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Rasprava o prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku otvorena je na krajnje neuobičajen način, utvrđivanjem identiteta ministra Radovana Fuchsa, koji je uime Vlade kao predlagatelja došao u Sabor predstaviti ovaj dokument. Zatražio je to od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića SDP-ov zastupnik Arsen Bauk.
– Molim vas da utvrdite identitet predstavnika predlagatelja. Naime, 2010. je Vlada, koje ste vi bili potpredsjednik, zadužila ministra Radovana Fuchsa da nam u Saboru objasni zašto ne treba donijeti zakon o hrvatskom jeziku.
Možda postoje dva Radovana Fuchsa, pa molim vas da se utvrdi o kojem se Fuchsu danas radi, obratio se Bauk predsjedniku Sabora. I bome je Jandroković pitao prisutnog ministra je li on isti Fuchs, na što je dobio pozitivan odgovor. Svoje izlaganje je ministar potom započeo rečenicom – ja sam Radovan Fuchs.
Bauk je svojom intervencijom aludirao na činjenicu da je Vlada u mandatu premijerke Jadranke Kosor odbila zakonski prijedlog zastupnika Dragutina Lesara o javnoj uporabi hrvatskog jezika i odredila da će u njezino ime u raspravi u Saboru sudjelovati ministar znanosti i obrazovanja Fuchs.
Između ostalog je odbačena Lesareva ideja da Ministarstvo kulture oblikuje jezičnu politiku i osigura uvjete za očuvanje položaja i važnosti hrvatskog jezika. Ovaj prijedlog nije raspravljen u tom sazivu Sabora, ali jest u idućem kada ga nije prihvatila ni Vlada Zorana Milanovića. Sada je Plenkovićeva vlada poslala u proceduru sličan zakon, a Bauk je u replici Fuchsu ocijenio da će on biti »od malog ili nikakvog značenja«.
– To je, hrvatski rečeno, nothingburger, ne znam kako se kaže na engleskom jeziku. Ništa se ovim zakonom neće promijeniti niti za građane niti za institucije, radi se samo o predizbornom umiljavanju desnom biračkom tijelu, rekao je Bauk. Ministar se nije složio s njegovim tumačenjem.
– Mislim da zakon itekako ima smisla. U pitanju je, u prvom redu, standardiziranje hrvatskog jezika, donošenje jedinstvene politike u normiranju jezika. On ne zadire u govorni jezik, regulira kako bi se trebala odvijati komunikacija državnih tijela i kako koristiti standardni jezik u školskoj nastavi. Njime se afirmira hrvatski jezik. Najveća razlika između hrvatskog i srpskog je upravo u standardnom jeziku, u govornom dijelu ta je razlika bitno manja, istaknuo je Fuchs.
Zakon definira da se u medijskim sadržajima mogu koristiti i hrvatski narječni idiomi, posebno kada za to ima umjetničkih razloga, u sinkronizaciji stranih filmova i sl. Zakonom se zaštićuju i hrvatski toponimi kao dio hrvatske jezične baštine, a pripadnici nacionalnih manjina mogu obrazovati na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja.
Fuchs je naglasio da je »u nacionalnom interesu da se hrvatski jezik razvija u okvirima struke što se pokušava postići i ovim zakonom, i što je bio i povod donošenja zakona«.
najnovije
najčitanije
Svijet
JEDNA OD POSLJEDNJIH
Margot Friedlander, među zadnjim preživjelima holokausta, umrla u 104. godini
Svijet
HUTISTI PREUZELI ODGOVORNOST
Izrael presreo raketu ispaljenu iz Jemena
Feelgood
Bijeg u svijet riječi
Zašto je dobro čitati i kako svakodnevno pronaći više vremena za knjige
Hrvatska
KOMENTIRAO NOVOG PAPU
Nadbiskup Kutleša: Novi papa želi Crkvu vratiti temeljima kršćanstva
Nogomet
HNL
Lokomotiva u 90. minuti do boda u Osijeku
Zadar
ZASLUŽENA PRIZNANJA
Najboljim medicinskim sestrama i tehničarima “Zadarsko bijelo srce”
Županija
na ulazu na pag
ZABORAVLJENA MJESTA (10) Zbog čega je Dinjiška zadnja rupa na svirali Gradu Pagu?
Svijet
VATIKAN
Izabran novi papa!
Svijet
JEZIČNA DILEMA
Lav ili Leon: Kako bi se trebalo zvati novog papu? Evo što kaže Institut za hrvatski jezik
Zadar
NAŠ ZADAR