PORAZNO! U deset godina izgubili smo 1403 učenika i rekorderi smo po broju neopravdanih sati

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu uputilo novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji Sabor mora izglasati do kraja godine. S obzirom na to, u saborsku raspravu izmjene i dopune bit će upućene u hitnoj proceduri, koja objedinjuje dva saborska čitanja.

Neke od predloženih zakonskih novina su mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, digitalizacija matične knjige i ljetopisa škole uz obvezu trajnog čuvanja postojećih papirnatih evidencija.

Rad nakon 65. godine

Nastava u kući ubuduće bi se mogla organizirati na prijedlog liječnika školske medicine, a mogla bi se provoditi kontaktno, kao i dosad, ili pak nastavom na daljinu uz odobrenje Ministarstva, što bi posebno koristilo učenicima s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima.

Kada sve škole budu radile u jednoj smjeni i imale cjelodnevnu školu, obaveznim će postati uvođenje potpomognutog i obogaćenog učenja u osnovnim školama. Drugim riječima radi se o dodatnoj i dopunskoj nastavi, koja se će postati obavezna za sve učenike.

Osim toga nove zakonske odredbe omogućile bi učiteljima i nastavnicima da nastave raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, ali ne dulje od 67. godine. No, kako govori Jere Bilan, glavni tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, to je samo privremeno rješenje za deficitarna zanimanja.

– Postoje ljudi unutar sustava koji se osjećaju potrošeni, koji žele ići u mirovinu, ali ima i onih koji se osjećaju sposobni i zdravi i dalje žele raditi. No u svakom slučaju u školstvu postoji problem kadrova. Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, poput profesora fizike ili matematike, plaće u prosvjeti nisu tolike da mogu konkurirati plaćama u u privatnom sektoru.

Riječ je o teškim studijima, malo ih ljudi upisuje, a ako im se ponudi neko bolje zaposlenje, oni odlaze i ostaju upražnjenja radna mjesta. Uz to imamo puno nestručnih kadrova koji predaju i to će postati sve veći i veći problem, tumači Bilan.

Gubi se kontakt

Jedna od najavljenih zakonskih novina je da će roditelji preko digitalne aplikacije e-Dnevnik ubuduće moći opravdavati izostanak učenika. Ta bi se mogućnost odnosila na izostanke do tri dana za koje ni sada nije potrebna liječnička potvrda.

Bilan, koji je i sam 25 godina predavao u Pomorskoj školi Zadar, te je niz godina bio razrednik, strahuje da bi ovakva zakonska promjena mogla značajno oslabiti kontakt nastavnika i roditelja.

– Živi kontakt između roditelja i nastavnika je nezamjenjiv, a s ovim načinom opravdavanja doći će do toga da taj kontakt više neće biti na onom nivou koji je potreban. Taj trokut učenik-nastavnik-roditelj jako je važan u odgoju djeteta.

Treba podsjetiti da je škola prvenstveno odgojna i obrazovna ustanova. Osim toga, nitko ne može garantirati da se učenik neće ulogirati i sam sebi opravdati sate, na način da se spoji s roditeljskog računa, tumači Bilan.

Osim slabljenja komunikacije roditelja i nastavnika, u javnoj raspravi stručnjaci su izrazili bojazan da će ovakve zakonske izmjene dodatno povećati broj izostanaka koji je ionako porastao otkako roditelji od 2017. godine mogu bez liječničke potvrde djetetu opravdati do tri uzastopna dana.

To se tvrdnja lako može provjeriti podacima dostupnima u aplikaciji Školski e-Rudnik – iako se broj učenika iz godine u godinu smanjuje, to nije slučaj i s brojem izostanaka.

Raste broj izostanka osnovnoškolaca

U školskoj godini 2013./2014. bilo je 21.428 učenika osnovnih i srednjih škola na području županije, a tijekom prošle školske godine 2022./2023., ta se brojka smanjila na 20.025. Drugim riječima, županija je u devet godina ostala bez cijelih 47 razreda, odnosno bez 1403 učenika. U deset godina broj učenika u državi smanjio se za 58.263.

U istom periodu, broj izostanaka srednjoškolaca ostao je na jednakoj razini, a broj izostanaka osnovnoškolaca povećao se za čak 60 posto. Indikativno je, osim toga, da se broj neopravdanih sati smanjio tri puta za srednjoškolce i gotovo dvostruko za osnovnoškolce.

Osnovnoškolci u županiji imali su u prošloj školskoj godini ukupno 1.060.700 izostanaka, od čega 3784 neopravdanih sati (što u prosjeku iznosi 0.28 po učeniku), a u školskoj godini 2013./2014. imali su 666.844 izostanaka, od čega 6961 neopravdanih.

Srednjoškolci su lani imali 776.149 izostanaka, od čega 28.876 neopravdanih, a u školskoj godini 2013./2014. imali su 773.780 izostanaka, od čega 84.489 neopravdanih.

Po drugu godinu za redom, u prošloj školskoj godini srednjoškolci u Zadarskoj županiji imaju najviše neopravdanih sati po učeniku u cijeloj državi – prosjek je 4.48, potom slijede srednjoškolci iz Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije.

Po broju opravdanih sati, rekorderi su srednjoškolci u Primorsko-goranskoj županiji, s prosječno 121.42 opravdana sata po učeniku, dok je Zadarska županija na drugom mjestu s prosjekom od 115.91 opravdanih sati po učeniku srednje škole.

Razgovor s učenicima

Nastavnik Bilan ističe da je jako teško prognozirati hoće li mogućnost opravdavanja na daljinu utjecati na povećanje broja izostanaka te naglašava da problem izostanak nije jednostavno rješavati.

– Već se godinama nastoji smanjiti broj izostanaka u školama, no potrebno je razviti svijest u društvu o važnosti obrazovanja i važnosti znanja u kasnijem životu. Prije 50-ak godina učenici su dolazili brodom iz Preka u Zadar u školu.

U nekim udaljenim selima kilometrima bi pješačili da bi došli u školu, jer su znali da je to ispravan put i da ulaganje u obrazovanje je svakako važno. Roditelji koji misle na budućnost svakako vode računa o tome da im dijete redovito ide u školu. Postoje i učenici koji su potpuno svjesni toga da, primjerice, poznavanje drugog stranog jezika povećava mogućnost zaposlenja i veće zarade.

U konačnici, u pomorstvu su velike raznolike između plaća časničkog kadra i kadra koji nema višu ili visoku stručnu spremu, to je jednostavna matematika. Učenje i boravak u školi put su prema boljitku, naglašava Bilan.

Osim što moramo poraditi na svijesti, u školama se po pitanju izostanaka provode represivne mjere – opomene, ukor, opomena pred isključenje. No više pažnje trebalo bi posvetiti razgovoru s učenicima, a to je, kako ističe Bilan, posao razrednika.

– Važna je suradnja s roditeljima, da oni mogu isti dan saznati da dijete nije bilo u školi. Osim toga, ima učenika koji kontinuirano izostaju. Oni prikupe puno izostanaka u jednom razredu, ali veliki postotak učenika uopće ne izostaje, ističe Bilan.

Ukidanje dopunskog rada

Još jedna od predloženih zakonskih novina je smanjenje minimalnog broja sati dopunske nastave s 10 sati na 5 sati. Naime, za učenike već godinama ne postoje ljetni i jesenski popravni rok, nego isti nastavnik koji je učenika »rušio« iz svog predmeta dužan je nakon završetka nastave za njega organizirati takozvani dopunski rad u trajanju od minimalno 10 sati, nakon čega ga sam ispituje i odlučuje hoće li mu dati prolaznu ocjenu.

Ako opet padne, šalje ga se na popravni ispit koji se treba održati najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine i u tom slučaju učenik odgovara pred ispitnim povjerenstvom.

– Dopunski rad planiraju smanjiti na pet sati, dosad je trajao od 10 do 25. Mi smatramo da to treba potpuno ukinuti i uvesti dva popravna roka kako je bilo i prije. Ovako ako netko nije mogao svladati gradivo za 10 sati dopunskog rada, on to sigurno neće napraviti ni za pet sati. Mi tu mjeru ne podržavamo, treba vratiti dva popravna roka, naglašava Bilan.