ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

MALI IZBORI

Mjesni odbori su prvi doticaj građana s bilo kakvom politikom

Autor: Iva Bucić

19.10.2023. 10:13
Mjesni odbori su prvi doticaj građana s bilo kakvom politikom

Foto: DINO STANIN/PIXSELL



Izbori za mjesne odbore Grada Zadra mala su bitka prije superizborne godine. Doduše, malo koja stranka ima toliko kadrova da može predložiti liste za svih 37 mjesnih odbora.


Iako su izbori za mjesne odbore planirani za 26. studenog, moguće je da se oni uopće neće održati. Naime, u utorak, 16. listopada, konačno se opet na dnevnom redu Gradskog vijeća našla tema izbora za mjesne odbore, no od tri točke Vijeće je izglasalo samo dvije, pa se u ovom trenutku uopće ne može sa sigurnošću reći da će se izbori zaista održati u studenom.


– Bile su tri točke o izborima za mjesne odbore, Odluka o raspisivanju izbora i Odluka o imenovanju Izbornog povjerenstva su izglasane, a jedna nije, pa po ovom trenutno izbora još nema, tumači politički tajnik Županijskog odbora HDZ-a, Ante Babić.


Problem naknada




Gradsko vijeće nije prihvatilo Prijedlog Odluke o visini naknade za rad članova tijela za provedbu izbora za članove Vijeća mjesnih odbora Grada Zadra. Problem u ovom prijedlogu za oporbene je vijećnike bilo to što se naknade za rad na izborima za mjesne odbore, koji su planirani za 26. studenog, povećavaju samo članovima Izbornog povjerenstva, koje čine suci gradskih sudova, ali ne i članovima biračkih odbora.


– Jučer smo se dogovorili da ćemo pokušati vidjeti hoćemo li o visini naknade za koji dan glasovati putem maila, neće se za to sazivati sjednica. Ako se u sljedećih nekoliko dana ne donese odluka o visini naknada, isteći će i dvije izglasane odluke, koje vrijede 30 dana nakon izglasavanja. Dakle, najbolje je pričekati da vidimo hoće li izbora uopće biti, govori Babić.


Dakle, u raspisivanje izbora za mjesne odbore ne može se ići dok Gradsko vijeće ne prihvati sve tri odluke, a Babić kaže da ih je iznenadilo jer Odluka o visini naknade na sjednici nije prošla.


– To se Izborno povjerenstvo zbilja naradi, iako se radi o izborima najnižeg ranga, ali oni su specifični u provođenju. Primjera radi, na parlamentarnim izborima nam iz DIP-a dođu glasački listići za našu izbornu jedinicu. Kada imate lokalne izbore, na jednom su listiću kandidati za gradonačelnika, a na drugom članovi Gradskog vijeća. A ovdje ima 37 mjesnih odbora za koje treba sastaviti zasebne liste i provesti zasebne izbore. Svaki mjesni odbor je zasebna cjelina, tako da povjerenstvo ima puno više posla nego kod drugih izbora, objašnjava Babić.


Daniel Radeta, Foto: Luka Jeličić


Prijedlog dva puta odbijen


Zadnji su izbori za mjesne odbore Grada Zadra održani 2018. godine, a lani redovni izbori nisu provedeni iako je vijećima mjesnih odbora mandat istekao u prosincu. Prijedlog gradonačelnika Zadra Branka Dukića da se na dnevni red sjednice Gradskog vijeća uvrsti prijedlog o raspisivanju izbora za mjesne odbore dva puta je odbijen. Većinom glasova članova Vijeća iz SDP-a, Akcije mladih i Nezavisne liste Enija Meštrovića, ta je točka s dnevnog reda skinuta najprije u prosincu, a potom u svibnju ove godine.


Unatoč tradicionalno iznimno niskoj izlaznosti, smatraju se dobrim pokazateljem rejtinga stranaka uoči lokalnih izbora. No, s obzirom na slab odaziv birača na ove izbore koji u ukupnom broju rijetko prijeđe 10 posto, rezultati ostvareni na njima nerijetko mogu i zavarati. Osim malog broja glasača, problem je što s obzirom na broj lista koje se trebaju popuniti, stranke nerijetko imaju problema s okupljanjem dovoljnog broja kandidata u svim mjesnim odborima. Drugim riječima, malo koja stranka sposobna je složiti liste za većinu od 37 mjesnih odbora Grada Zadra.


– One stranke koje izbore za mjesne odbore žele predstaviti kao beznačajne, to su stranke koje nemaju ljudstvo i koji ne mogu sastaviti liste. Izbori za mjesne odbore najteži su od svih izbora za odraditi, jer vam u svakom mjesnom odboru treba od sedam do devet ljudi na listama, što znači da za popuniti sve liste treba skoro 400 ljudi, tumači predsjednik županijskog HSP-a, Mate Lukić (HSP).


Adela Frank (Nezavisna lista), Foto: Luka Jeličić


Predsjedniku MO-a 66 eura


Izabrani predsjednici mjesnih odbora primat će naknadu u iznosu od 500 kuna (66 eura). Amandman o naknadi za predsjednike mjesnih odbora predložio je Damir Biloglav još u trenutku kada se raspravljalo o prošlom proračunu, a podržali su ga klubovi vijećnika Enia Meštrovića, SDP i Klub vijećnika HDZ. Dakle, predsjednici mjesnih odbora primat će naknadu od 70-ak eura i na neki će način biti dužni aktivirati se i redovito održavati sjednice, smatra Radeta, a za to su već osigurana sredstva u proračunu.


– Pojedinci koji imaju volju za radom, oni će napraviti i kad su bolesni, a onaj tko nema volje, on se neće pokrenuti bez obzira na novac. Novac kao takav može biti motivacija, ali nije to takav iznos da bi stvarno predstavljao motivaciju. S treće strane, postoji mogućnost da je to sasvim dovoljan iznos da se netko s kvalitetnim moralnim vrijednostima odluči za borbu za boljitak svoga kvarta, drži predsjednica Kluba nezavisnih vijećnika Enija Meštrovića, Adela Frank.


Na pitanje o tome razmišlja li se već u HDZ-u o imenima na listama, Babić poručuje da je o listama i kandidatima bespredmetno razgovarati kad izbora možda uopće neće biti. Radeta potvrđuje da ni u SDP-u još nisu definirali u kojim će se mjesnim odborima kandidirati i s kojim listama.


Mate Lukić, Foto: Luka Jeličić


Liste


– S obzirom na to da je točka izglasana tek jučer još nismo donijeli odluke u kojim ćemo se mjesnim odborima kandidirati i s kojim listama. Potrudit ćemo se da imamo kandidate u što više mjesnih odbora i tamo gdje imamo svoje ljude i svoje mjesne organizacije definitivno ćemo imati i liste za mjesne odbore. To je jedan postupak koji će trajati narednih dana. Usput pozivam sve zainteresitrane u svim kvartovima koji žele sudjelovati na izborima i stati na stranu Kluba vijećnika SDP-a Zadar da nam se jave i da nas tako podrže, poziva Radeta.


– Što se tiče naše Nezavisne liste, još nismo razgovarali o listama, pitanje je uopće hoćemo li se odlučiti na takvo nešto. Svatko može u svom mjesnom odboru učiniti korak, ali trenutno takvih ambicija, koliko je meni poznato, nemamo, niti nam je to trenutno prioritet, kazuje Frank.


Bez obzira na broj lista koje će za izbore sastaviti slažu se u ocjeni da je riječ o važnim izborima. Naime, mjesni su odbori, kako objašnjava Babić, prva neposredna komunikacija građana s lokalnom vlašću.


– Mjesni odbori olakšavaju komunikaciju građanima, oni mogu predložiti i reći da im fali svjetlo, klupa, to se najviše odnosi na sitnu komunalnu opremljenost. Mjesni odbori ne mogu asfaltirati ulicu, ali mogu sugerirati, predlagati. Predsjednici MO su legitimni predstavnici, mogu pisati službene dopise i lakše doprijeti do lokalne uprave. Iz tog su razloga ovi izbori sigurno važni, govori Babić (HDZ).


Ante Babić, Foto: Luka Jeličić


Sluge lošem gospodaru


Frank, s druge strane, ističe da se tijekom godina izgubio značaj mjesnih odbora i oni su postali sluge lošem gospodaru, kako bi se mjerila izlaznost ili startna pozicija za lokalne izbore.


– Mjesni odbori su uspostavljeni tijekom rasta demokracije jer je to prvi korak, susjedi pričaju sa susjedima, oni mogu ustanoviti kako se konkretno njima život popravio. To je tako zamišljeno. Zato mi u gradu imamo 37 mjesnih odbora, što je izrazito puno, kazuje Adela Frank.


Frank vjeruje da su mjesni odbori potrebni i da ih se mora dignuti na razinu da stvarno njihovo mišljenje bude važno.


– Tko će ti pomoći, ako ne prvi susjed? Osim toga, imamo toliko civilnih udruga jer se građani udružuju da bi u konačnici postigli isti cilj, ne bi ih bilo toliko da mjesni odbori nisu zakazali, kazuje Frank.


Iako mjesni odbori na papiru imaju smisla, Radeta smatra da su oni, nažalost, u Zadru zapostavljeni od strane vlasti i građani tu ne vide nekakav određeni interes.


– Ti bi izbori trebali biti izuzetno značajni za građane, jer se na tim malim izborima rješavaju neka važna komunalna pitanja u njihovim kvartovima. Iz tog razloga, kad bi ti mjesni odbori bili funkcionalni, tada bi oni bili glas prema nama, dakle prema Gradskom vijeću, o tome što to ne valja u njihovim kvartovima, tumači Radeta.


Nedostaju financije


Radeta ističe da ne funkcioniraju jednako mjesni odbori u Zadru i, primjerice, u Rijeci.


– U Rijeci oni imaju određene budžete, pa mogu reagirati kad netko zatraži da mu se, na primjer, opitura klupica. U Zadru to nije slučaj, kod nas mjesni odbori nemaju proračune, niti mogu raspolagati nekakvim novcem i za sve moraju pitati Grad. A Grad je u tom slučaju poprilično inertan i ta pitanja i ne dolaze do gradskih vijećnika. Zbog toga je učinkovitije ako MO kontaktira konkretno nekog vijećnika, a ne Grad, kazuje Radeta.


– To su bitni izbori, mjesni su odbori prvi doticaj građana s bilo kakvom politikom. Pa pogledajte koliko je Pijaca napravio stvari na Bilom brigu. Pa milijun stvari, on stalno stišće i onda kad je netko tako uporan, može se napraviti puno. Njima zapravo fale financije, Meštrović je dao amandman po 100 tisuća kuna za mjesne odbore po otocima, a gradskima po pet ili 10 tisuća. U međuvremenu, bez obzira na to što će izbori proći, stranke su tražile da se mjesnim odborima daju veće ovlasti, pa će se vjerojatno dodatno proširiti i iznos novčanih sredstava, ističe Lukić.