Sabor će davati doprinos svim inicijativama za bolji položaj manjina

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je u petak da će Sabor nastaviti davati doprinos svim inicijativama usmjerenima ka poboljšanju položaja manjina te istaknuo kako su one most prema drugim državama, koji nas može povezivati i međusobno približavati.

U Hrvatskom saboru je, u organizaciji Ureda potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage, održan drugi dan konferencije “Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina 20 godina poslije: politička zastupljenost nacionalnih manjina kao preduvjet za jačanje manjinskih prava”.

“Svi mi iznimno cijenimo konstruktivan i veliki doprinos koji su pripadnici nacionalnih manjina dali u izgradnji moderne hrvatske države i društva.  Stoga smo trajno posvećeni sveobuhvatnoj zaštiti i razvoju njihovih prava te promicanju međuetničke tolerancije”, naglasio je Jandroković.

Poručio je i da su ta pitanja bila i ostaju visoko na listi njihovih političkih prioriteta te stoga neće posustati u njihovoj praktičnoj provedbi.

“U svijetu koji se ubrzano mijenja, koji je izložen rastućem populizmu, radikalizaciji i društvenoj polarizaciji, držimo to važnom pretpostavkom  stabilnosti, demokratizacije i napretka društva”, istaknuo je.

Omogućena snažnija participacija manjina

Donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina otvorilo je vrata ulaska Hrvatske u EU, to je utjecalo na položaj Hrvatske u svijetu te imalo važnu ulogu u procesu integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.

Taj model omogućio je snažniju participaciju predstavnika nacionalnih manjina u izvršnoj vlasti na svim razinama – od lokalne do državne a i sadašnja je vlada formirana uz potporu predstavnika iz reda nacionalnih manjina.

Šimpraga je ocijenila kako su ciljevi multikultularnosti održivi samo u društvu u kojem većinski narod prihvaća manjinske skupine kao svoje bogatstvo i u kojem ih se ne gleda kao prijetnju. “U takvom društvu stečena prava i visoki standardi manjinske zaštite ne vide se kao prinuda koja je obavezna i ovisna o nekoj demografskoj matematici”, poručila je.

Upozorila je i kako au brojne manjinske zajednice danas suočene s negativnim demografskim trendovima, što je pokazao i zadnji popis stanovništva. Za manjine to predstavlja dodatnu opasnost jer pojedini politički akteri to koriste za osporavanje pozitivnih postignuća u sustavu manjinske zaštite.

Ustavni zakon treba poštivati

Predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer najavio je da će se Savjet u budućnosti baviti pitanjem priznavanja stečenih prava koja još nisu riješena. “Manjinska prava nisu nikakva dodatna prava već se uvode kao sredstvo putem kojeg bi manjina mogla ostvariti jednaka prava kao svi ostali građani”.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin rekao je kako žele da Ustavni zakon, unatoč njegovoj slaboj konzistentnosti, ostane nedirnut. Naveo je i da je u hrvatskom Ustavu, za razliku od npr. slovenskog, manjinama posvećen vrlo mali prostor. Pozvao je stoga da se Ustavni zakon, zakoni koji i se tiču obrazovanja i uprave na jezicima nacionalnih manjina te neki međunarodni dokumenti koji se desetljećima drže “u ladici” dosljedno primjenjuju.

Predsjednik kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek upozorio je kako su i 20 godina od donošenja Ustavnog zakona, u mnogim jedinicama lokalne samouprave Vijeće i predstavnici nacionalnih manjina samo ukras demokracije.