Bogata publicistička baština odsada dostupna široj zadarskoj javnosti

Program obilježavanja 190. rođendana Arheološkog muzeja Zadar nastavljen je predstavljanjem publikacije »Bibliografija časopisa Diadora 1(1959) – 35(2021)«, autorica Elvire Katić i Marine Marune, koje su uz Veru Vitori sudjelovale u predstavljanju. Glasilo Arheološkoga muzeja Zadar, Diadora, tako je prvi put dobilo na jednom mjestu pregled svih radova objavljenih u 35 svezaka te njihove bibliografske podatke.

Stručnost koja je uložena u ovu publikaciju će, kao nezaobilazna polazna točka, zasigurno u budućnosti pomoći svima koji se bave istraživanjem prošlosti Zadra, ali i šireg zadarskog područja. U programu predstavljanja pridružili su im se i učenici Glazbene škole Blagoje Bersa iz Zadra, Lucija Iglić na gitari i Vice Ražov na saksofonu.

Obiman i složen uradak

Časopis Arheološkog muzeja Zadar Diadora, tj. njegova bibliografija sadrži 438 znanstvenih i stručnih radova, a cilj publikacije je javnost upoznati s bogatom publicističkom baštinom Muzeja. O publikaciji je, osim njenih autorica govorila i Vera Vitori, koja je istaknula kako joj je osobita čast i zadovoljstvo govoriti o ovoj važnoj publikaciji.

– Bibliografska djelatnost često prolazi ispod radara javnosti, najčešće zbog manjka razumijevanja ove znanstvene grane. Upravo je zbog toga ova »Bibliografija časopisa Diadora« važan otisak u dugoj povijesti AMZD, koji predanim radom njegovih djelatnika, koji već skoro dva stoljeća rade na očuvanju bogate zadarske arheološke baštine, istaknula je Vitori, dodajući kako se arheološke bibliografije rijetko publiciraju kao samostalne jedinice.

– Ova je bibliografija obiman i složen uradak. Građa koja joj je poslužila kao izvor, časopis AMZD-a »Diadora«, mjesto je u kojem radove redovito objavljuju ne samo djelatnici AMZD-a, već i mnogi renomirani domaći i strani znanstvenici. Osobiti uspjeh predstavlja uključivanje u portal Hrčak, što je urednicima časopisa i brojim autorima koji su imali čast izlagati u njemu, dalo podstrek za daljnji rad i razvoj časopisa, kazala je Vitori ističući kako je bibliografija retrospektivna.

– Osim arheologije, teme časopisa su i restauracija, povijest umjetnosti, kao i knjižničarstvo, naročito ono koje se tiče čuvanja građe povezane s arheologijom, što kolegica Maruna vrijedno radi u knjižnici AMZD-a, naglasila je Vitora.

Katić je kao iskusna knjižničarka i dobitnica mnogih stručnih priznanja svesrdno pomogla u realizaciji ove publikacije i istaknula kako je popis i klasifikacija 438 znanstvenih i stručnih članaka bio pravi pothvat, pošto se časopis kroz godine sadržajno i kvalitativno mijenjao.

Osam mjeseci rada

Maruna, arheologinja, povjesničarka umjetnosti i knjižničarka, uz promicanje specijalnog knjižničarstva, kao mentorica na Odjelu za informacijske znanosti dobro je upoznata s važnošću znanstvenih i povijesnih publikacija, koje u sebi čuvaju povijesno blago velikih nacionalnih muzejskih kuća. Istaknula je kako je avantura krenuti u izradu bibliografije, jer iziskuje puno truda, entuzijazma i želje, te kako je publikacija nastajala osam mjeseci.

– Proces izrade bibliografije bio je dug i kompliciran, a naišle smo na neke probleme. No, postojanje ovakve bibliografije za jednu specijalnu muzejsku knjižnicu i meni kao njezinoj knjižničarki neprocjenjivo je blago dostupno široj javnosti. Obzirom na brojnost članaka, kao i dug vremenski period tijekom kojeg su članci obavljani, bio je težak, jer je časopis kroz godine doživio mnoge promjene i preinake, zaključila je Maruna.