HPS i planinarske udruge ogorčeni prijedlogom novog zakona

Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojim bi se, uz ostalo, upravljanje planinarskim domovima povjerilo javnim ustanovama i županijama, podigao je na noge Hrvatski planinarski savez (HPS) i udruge koje skrbe o 44 planinarska doma, među kojima je i Planinarski dom Paklenica o kojemu skrbi Planinarsko društvo (PD) Paklenica iz Zadra.

Ako se nekome čini kako predlagač spomenutog zakona, Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, ne treba strahovati od velikog nezadovoljstva tamo nekih planinara, onda treba reći kako HPS ima čak 40 tisuća individualnih članova.

Sukladno odluci svog Izvršnog odbora, HPS se uključio u e-savjetovanje spomenutog Nacrta prijedloga Zakona te uputio svoje stajalište i prijedlog službenim dopisom resornom ministarstvu.

Nizom činjenica HPS je ukazao da se predloženim zakonskim rješenjem kojime bi se upravljanje planinarskim domovima povjerilo javnim ustanovama i županijama, ne samo ne ispunjava cilj i svrha zakona, nego se ugrožava cjelokupni koncept sigurnosti u planinama o kojemu se ustrajno i učinkovito skrbe HPS i Hrvatska gorska služba spašavanja.

Svi zainteresirani građani i planinarske udruge također imaju priliku sudjelovati u ovom procesu iznošenjem svojih komentara i prijedloga. E-savjetovanje će trajati sve do 1. listopada 2023. godine.

Rad za opće dobro

Govoreći o prijedlogu ovog zakona i nezadovoljstvu među hrvatskim planinarima predsjednica PD-a Paklenica iz Zadra, Morana Vuković, kazala je kako su uznemireni prijedlogom zakona budući da, iako u odnosu na prethodni zakon ne donosi velike novine, mijenja način upravljanja planinarskim domovima.

– Najveći problem vidimo u tomu što se preskočilo HPS kao krovnu planinarsku udrugu čija je jedna od registriranih djelatnosti upravo upravljanje planinarskim objektima, a upravljanje se, bez konzultacija s planinarskim svijetom, kani predati u ruke javnim ustanovama i županijama.

Planinarstvo u Hrvatskoj postoji 150 godina, u njemu djeluje jako veliki broj ljudi, volontera koji ulažu materijalno i nematerijalno. Doprinos planinara temelji se na radu za opće dobro, ali priznajemo kako u tome i guštamo.

Planinarski domovi mjesta su obavljanja temeljne planinarske djelatnosti pa tako osim stacionara za planinarenje to su mjesta okupljanja i edukacije – od planinarskih škola za djecu i odrasle, speleoloških škola, do tečajeva za planinarske vodiče, markaciste itd.

Domovi zajedno s označenim planinarskim stazama osiguravaju sigurnost kretanja u planini. Zahvaljujući isključivo planinarima ova infrastruktura postoji, funkcionira, a svodi se na volontere koji djeluju pri planinarskim udrugama građana, koji ponajviše sredstvima svojih društava, te povremeno financijskim podrškama iz drugih izvora, omogućuju da su ti domovi održavani i funkcionalni, kaže Vuković dodajući kako se danas ova planinarska infrastruktura, osobito planinarske staze i skloništa, sve više koriste u komercijalne svrhe, ponajviše turističke i sportske koje nemaju veze s planinarstvom.

Loš primjer

– Mi planinari držimo da u ovu infrastrukturu država treba ulagati, ali uz uvažavanje mišljenja planinarskog svijeta bez kojeg danas ona ne bi postojala. Problematično je da se, nakon što smo u njih 30 godina ulagali, kroje zakoni bez da se planinari o tome išta pitaju.

Vrlo je bitno napomenuti kako je većina planinarskih objekata udaljena od prometnica, te je pitanje upravljanja i korištenja vrlo delikatno na puno razina. Pitamo se tko će to održavati, do kuda bi dovelo da ih se nekome drugome dade u nadležnost? Bilo bi lijepo da znamo što stoji iza intencija donositelja zakona.

Kao što se iz postojećih primjera može vidjeti, upravljanje planinarskim domovima od strane ustanova i županija nije baš dobro iskustvo.

Primjer nam je Schlosserov dom na planini Risnjak koji propada otkad je upravljanje njime oduzeto iz ruku planinara, ističe predsjednica PD-a Paklenica, a HPS u svojem reagiranju za Schlosserov dom navodi kako njim upravlja javna ustanova, no dom je već dugo zatvoren jer uprava Nacionalnog parka ne uspijeva organizirati njegov rad unatoč tome što se nalazi na vrlo posjećenom i planinarski značajnom lokalitetu u središtu Parka.

– Naše zadarsko društvo upravlja planinarskim domom Paklenica koji je izgrađen 1960-ih godina, a uz Dom skrbimo još i o pet planinarskih skloništa te održavamo 180 kilometara planinarskih staza na području Velebita. U zadarskoj županiji osim našeg Društva djeluje još najmanje pet planinarskih udruga.

PD Paklenica iduće godine slavi 125. godišnjicu postojanja, a trenutačno broji oko 800 članova. U našoj udruzi imamo niz ljudi koji su na dispoziciji, te se djeluje u dinamici koja se prilagođava vremenskim uvjetima i slobodnom vremenu članova.

Osim nekih krucijalnih projekata poput izgradnje planinarskog skloništa na Vlaškom gradu ili elektrifikacije Doma, održavanje objekata i staza podrazumijeva kontinuirane intervencije i popravke koji zahtijevaju ozbiljne ljudske i materijalne resurse, priča Vuković.

Narušavanje sigurnosti

– Jedan od ciljeva našeg i drugih planinarskih društava je sebi i drugima omogućiti sigurno kročenje i boravak u prirodi. Jedno od najvažnijih je pitanje sigurnosti što je omogućila upravo infrastruktura koju smo izgradili i koju održavamo, a temelj je za sigurnost uživanja u prirodi svih korisnika.

Njome se često koriste i pripadnici HGSS-a kojima su naši domovi mjesto gdje mogu doći do signala, prespavati, organizirati akcije. Pitamo se što će biti ako ovi objekti odu u zakup privatnicima koji se vode nekim drugim ciljevima, a nemaju sluha za planinarstvo, naglašava Vuković, dodajući kako su planinarenje i planinarske vrijednosti nešto što treba i dalje njegovati za dobrobit nas samih, ali i budućih generacija.

Hrvatski planinarski savez već je reagirao na prijedlog zakona, u čemu ih PD Paklenica u potpunosti podržava te će i kroz e-savjetovanje dati svoje mišljenje o tome.