Konačnu odluku o HDZ-ovom prekrajanju izbornih jedinica dat će Ustavni sud

Kada je premijer Andrej Plenković htio da ustaški pozdrav »Za dom spremni« ostane legalan u grbu HOS-a, formirao je jedno stručno povjerenstvo kako bi mu ono predložilo da bude upravo tako. Začudo, Plenković nije identično postupio prilikom pisanja Zakona o izbornim jedinicama.

Umjesto da prihvati sugestije oporbenih političara i istaknutih ustavnih pravnika da sastavi radnu skupinu koja bi predložila granice novih izbornih jedinica, naravno na način koji bi njemu politički odgovarao, Plenković je odlučio da će HDZ samostalno napraviti zakonsko rješenje koje je zatražio Ustavni sud.

Doista je neobično da premijer nije u ovom slučaju želio stvoriti dojam uključenosti i drugih zainteresiranih aktera. Poštedio bi se na taj način u značajnoj mjeri prigovora da HDZ svojim političkim ciljevima prilagođava izgled izbornih jedinica.

Bio je to glavni narativ opozicije i tijekom ovotjedne saborske rasprave o drugom čitanju Zakona o izbornim jedinicama. HDZ se služi frankenštajnovskim izbornim inženjeringom, spaja u jedinice međusobno udaljena mjesta koja nemaju ništa zajedničko, tvrdili su oporbeni zastupnici.

Ustrajali su i u tezi da je Vladimir Šeks taj koji je, skupa sa svojim posinkom Karlom Resslerom, Ivanom Anušićem i Ivanom Malenicom, dizajnirao izborne jedinice koje bi Sabor trebao u četvrtak izglasati. Nije baš jasno zbog čega opozicija toliko inzistira na tome.

Potpuno je svejedno tko je iz HDZ-a autor predloženog dokumenta, Vladimir Šeks, Frane Barbarić ili Mario Banožić. U pitanju je HDZ-ov uradak, s kojim, uzgred, ni Šeks ni Ressler nemaju apsolutno nikakve veze. Kao prekaljeni politički vuk Šeks, očekivano, ne demantira da je on i dalje bitan, gotovo presudan, čimbenik u Hrvatskoj. Sigurno mu godi takva percepcija.

Konačan pravorijek o ovom zakonu dat će Ustavni sud. Njegovi će članovi ocijeniti sadrži li novi zakon sve što nije stari odnosno jesu li poštovani relevantni naputci Ustavnog suda.

U Vladi su uvjereni da to nije upitno, a stav je oporbe da se HDZ oglušio o ključne dijelove odluke kojom je Ustavni sud ukinuo zakon koji je na snazi bio od 1999., primjerice o upozorenje o neodrživosti napuhanog Registra birača. Teško će se aktualni sastav Ustavnog suda u ovakvom predmetu očitovati kontra interesa HDZ-a. Nije to realno.

Međutim, ruku na srce, nikad još u Hrvatskoj izborna pravila nisu nekoj političkoj opciji donijela pobjedu. Ona jesu važna, mogu utjecati na broj mandata koji osvaja pojedina lista, ali birači su ipak ti koji će iduće godine odlučiti ostaje li HDZ na vlasti ili, pak, prelazi u opoziciju.