Sunak odgodio britansku zabranu prodaje benzinskih vozila

Konzervativni britanski premijer Rishi Sunak u srijedu je usporio britanske planove o borbi protiv klimatskih promjena, najavivši odgodu zabrane prodaje novih benzinskih automobila kako bi zadržao podršku stanovnika za prijelaz na nulte emisije.

Sunak je naglasio da ostaje predan pravno obvezujućem cilju o postizanju nultih emisija do 2050., no i da si Velika Britanija može dopustiti sporiji napredak jer je „daleko ispred bilo koje druge države u svijetu“.

Kako bi ublažio ono što je nazvao „neprihvatljivim troškovima“ energetske tranzicije za britanska kućanstva, Sunak je odgodio implementaciju zabrane prodaje benzinskih i dizelskih automobila, s 2030. na 2035. godinu. Najavio je ublažavanje tranzicije s plinskih bojlera te da neće primorati kućanstva na poboljšanja izolacije.

Sunak je kazao kako mijenja mjeru jer su se ranije vlasti prebrzo kretale prema cilju nultih emisija, bez stjecanja podrške javnosti.

„Ako nastavimo tim putem riskiramo gubitak podrške britanskog naroda, a posljedična reakcija ne bi bila samo protiv konkretnih politika, nego i protiv same šire misije“, rekao je na konferenciji za medije.

Tvrtke i ekolozi tvrde da je povijesna dekarbonizacija britanskog gospodarstva prilika za jačanje investicija i gospodarskih rasta te stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta, uključujući u bivšim industrijskim gradovima.

No da bi to uspjelo, tvrde kako vlada mora osigurati stabilno i predvidljivo okruženje kako bi potaknula tvrtke i stanovništvo na promjene.

Veliku Britaniju iduće godine očekuju parlamentarni izbori, pa se čini da Sunak vjeruje da će ublažavanjem zelenih politika pridobiti birače koji se teško nose s visokom inflacijom i stagnirajućim gospodarskim rastom.

No s nacionalnim izborima koji se očekuju sljedeće godine, čini se da se Sunak kladi da će smanjivanje nekih zelenih politika pridobiti birače koji se bore s tvrdoglavo visokom inflacijom i stagnirajućim gospodarskim rastom.

Velika Britanija bila je prvo veliko gospodarstvo koje je usvojilo pravno obvezujuć cilj o nultim emisijama do 2050. godine. One su od 1990. pale za gotovo 50 posto zbog zatvaranja elektrana na ugljen te izgradnje offshore vjetroelektrana.