Većina bolesnika i dalje ostaje klinički neprepoznata

Mjesec svibanj posvećen je svjesnosti o celijakiji, imunološki posredovanoj sistemskoj bolesti, koja uvjetuje netoleranciju na gluten, a 16. svibnja se obilježava Međunarodni dan celijakije.To je bolest koja nastaje kao posljedica međudjelovanja okolišnih čimbenika i genetskih predispozicija. Karakterizira ju oštećenje sluznice tankog crijeva, koju izaziva konzumacija glutena, bjelančevine koja se nalazi u pšeničnom, raženom i ječmenom brašnu. Konzumacija hrane s glutenom u oboljelih dovodi do upalnih promjena u tankom crijevu i atrofije (smanjenja) resica, što sve zajedno dovodi do poremećene apsorpcije hranjivih tvari u crijevu.
Iz udruge Celivita, kojoj je cilj što više olakšati svakodnevni život za osobe s dijagnozom celijakije, poručili su kako celijakiju treba tražiti i u rizičnim skupinama.
– Rizične su skupine srodnici u prvom koljenu oboljelih (majka, otac, braća i sestre) i osobe s bolestima koje mogu biti pridružene celijakiji; npr. Downov i Turnerov sindrom, nedostatak ukupnog IgA, autoimune bolesti štitnjače, šećerna bolesti tip 1 i druge autoimune bolesti. Žene su pogođene dvostruko češće od muškaraca, te kako bi više od 1% stanovništva (oko 1,2 milijuna) u dunavskoj regiji moglo imati celijakiju, poručuju iz Celivite.

Od celijakije boluje 1 posto svjetskog stanovništva
Celijakija predstavlja svjetski javnozdravstveni problem. Danas je, na temelju studija poznato da od celijakije boluje oko 1% stanovništva, iako većina bolesnika i dalje ostaje klinički neprepoznata.
– Smatra se da 1 od 100 osoba ili 1% ukupne populacije boluje od celijakije, no od 10 oboljelih 8 do 9 ih još nema potvrđenu dijagnozu ili ne zna da je ima. To bi značilo da u Hrvatskoj oko 40 000 ljudi boluje od celijakije. Točan broj osoba s postavljenom dijagnozom nije poznat jer u RH ne postoji registar oboljelih, međutim okvirno, iz postojećih podataka, možemo reći da u Hrvatskoj ima oko 5000 oboljelih osoba kojima je postavljena dijagnoza, kažu iz Celivite.
Najčešći simptomi kojima se ova bolest može očitovati su: kronični proljev, nenapredovanje ili slabo napredovanje na tjelesnoj masi u djece, niži rast, anemija (slabokrvnost), povraćanje, bolovi u trbuhu ili napuhnuti trbuh, kronična opstipacija (zatvor), kronični umor, ponavljajući aftozni stomatitis (afte u usnoj šupljini), herpetiformni dermatitis (kronična bolest kože obilježene ponavljanim upalnim promjenama s izbijanjem mjehurića i njihovim pucanjem), itd.

Važnost dijagnoze
Moguće komplikacije koje nastaju ne liječenjem bolseti su: poremećaji reproduktivne funkcije (nemogućnost zanošenja, česti spontani pobačaji, poremećaji menstrualnog ciklusa), poremećaji metabolizma kalcija (smanjenje gustoće kostiju – osteopenija, osteoporoza), depresija, celijakija koja ne reagira na bezglutensku prehranu (tzv. refrakterna celijakija), kao i neke maligne bolesti (u prvom redu non – Hodgkinov limfom tankog crijeva).
– Jedini lijek za celijakiju je pridržavanje striktne bezglutenske dijete. Činjenica da je doživotna i da se mora striktno provoditi čini je iznimno zahtjevnom i teškom što značajno utječe na kvalitetu života oboljele osobe, ali i cijele obitelji, pogotovo kada je dijagnoza postavljena djetetu. No, provođenjem bezglutenske prehrane nestaju simptomi bolesti, kao i rizici za nemaligne i maligne komplikacije bolesti, poručuju iz Celivite.

Pridržavanje bezglutenske prehrane
I danas se liječenje celijakije provodi strogom doživotnom bezglutenskom prehranom. To znači da je iz prehrane potrebno izostaviti pšenicu, raž i ječam te sve proizvode koje ih sadrže. Pridržavanje bezglutenske prehrane u djece dovodi do oporavka sluznice, promovira bolji rast te sprječava dugoročne komplikacije. Dok je osoba s celijakijom na bezglutenskoj prehrani, prognoza bolesti je odlična. Nepridržavanje bezglutenske prehrane može rezultirati razvojem komplikacija koje mogu biti nemaligne i maligne. Naime, poznato je da su neki tumori češće opisani u vezi s celijakijom. Važno je naglasiti da bezglutenska dijeta ima zaštitni učinak u razvoju malignih bolesti i upravo to je najjači argument za doživotno izostavljanje glutena iz prehrane bolesnika s celijakijom.

Savjeti za sigurnu bezglutensku kupovinu
Vrlo je važno detaljno čitati deklaracije na proizvodima i naučiti što na njima treba tražiti. Na deklaracijama se nalazi popis sastojaka u proizvodu i ako su u njima nalaze alergeni, oni moraju biti posebno označeni.
Treba tražiti znak prekriženog klasa žita koji označava da je proizvod bez glutena. Na deklaracijama proizvoda nalaze se sastojci proizvoda i alergene namirnice moraju biti posebno označene. Gluten je jedna od 14 alergenih namirnica koja mora biti navedena na deklaraciji.
– U okviru aktivnosti CD SKILLS projekta, u mjesecu svjesnosti o celijakiji posebnu smo pažnju usmjerili na podizanje svijesti o celijakiji, bezglutenskoj prehrani i tragovima glutena u hrani kod proizvođača hrane i ugostitelja. Ispravna i pravovremena informacija o (ne)prisutnosti glutena u hrani ključna je za oboljele, zaključuju iz udruge Celivita.