Nasilnici su emocionalno zakržljale osobe koje riječi koriste kao oružje

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s naglaskom na verbalnom zlostavljanju održana je tribina pod nazivom »Bole li riječi?« u organizaciji Dalmatinske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Zadarske županije i Narodnim muzejom Zadar. Na panelu su sudjelovale Sabina Glasovac, Zrinka Grancarić, Nevenka Marinović, Vanja Tokić, Martina Buljat, Amanda Šikić Vernik i Ljiljana Gašperov Dujmović.

Vedrana Mišković, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Zadarske županije kazala je kako kapacitet za nasilje nije spolno uvjetovan, iako su žene najčešće žrtve nasilja.

– Patrijarhalan odgoj, kulturološka shvaćanja o ulozi žene u obitelji i društvu samo su neki od razloga koji se navode kao izvorišta nasilja, kojemu je uvijek cilj uništiti žrtvu. Nasilnici su emocionalno zakržljale osobe, koje svoje riječi koriste kao oružje, ovisno o vrsti veze sa žrtvom, naglasila je Mišković.

Ljiljana Gašparov Dujmović, voditeljica grupe za maloljetničku delinkvenciju krim policije PU zadarske istaknula je kako je verbalno nasilje kažnjivo jedino ako kod žrtve izaziva bojazan, strah i povredu dostojanstva.

Zamjenica ravnateljice Centra za socijalnu skrb Zadar Martina Buljat istaknula je kako se verbalno nasilje dosta često umanjuje i tretira kao lakši problem, koji je zapravo samo vrh piramide, koji najčešće uključuje fizičko i ekonomsko nasilje, pojasnila je Buljat, dok je saborska zastupnica Sabina Glasovac istaknula kako je verbalno nasilje uvijek suptilno, te se tretira kao prihvatljivo ponašanje.

– U Hrvatskom saboru ponovno se vide direktni napadi zastupnika prema ženskim kolegicama, naročito kada je zastupljenost žena na višim stopama. To je crveni alarm, jer smo smatrali kako smo takvo ponašanje istjerali iz takve visoke institucije. To je vrlo simptomatično, jer pokazuje kako se kolege osjećaju dovoljno moćnima da izgovore takve riječi, dok nadležni žrtvu i počinitelja tretiraju na isti način. Takvim se ponašanjem mlade generacije uči kako je takvo izražavanje normalno. Pokazuje da je to pravilan način ophođenja prema ženama, poručila je Glasovac.

Svako fizičko nasilje, naročito ono koje završava femicidom, najčešće počinje društvenom pošašću verbalnog nasilja.

Zrinka Grancarić s HRT-a naglasila je kako su društvene mreže uvjetovale veliki val nasilja prema javnim osobama, koje je kulminiralo tijekom pandemije.

– Mržnja je eskalirala tijekom prosvjeda protiv epidemioloških mjera u Zagrebu, kada je dio kolega i napadnut. Dio prosvjednika tada je i fizčki pokušao ući u zgradu HRT-a i napasti djelatnike. Svaka loša riječ u javnom prostoru spušta se u sve sfere društva i tako postaje normalnom, zaključila je Grancarić i naglasila kako je uloga medija da odvažu što prikazati i kako davati dobar primjer javnosti.