Prijedlog novog zakona o turizmu upućen u saborsku proceduru

Prijedlog novog zakona o turizmu, prvog takvog u Hrvatskoj, Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru s ciljem usvajanja i početka primjene s 1. siječnjem 2024., kojim se uz ostalo predviđaju veća odgovornost i obveze turističkih zajednica i lokalnih vlasti za razvoj i upravljanje turizmom na svojim područjima.

Prijedlog zakona o turizmu je od 26. srpnja do 28. kolovoza prošao javno savjetovanje, a njime se uz ostalo naglašava važnost primjene održivih načela u budućem upravljanju turizmom, ravnomjernog razvoja turističke ponude u cijeloj zemlji, a posebice na kontinentu, kao i cjelogodišnjeg turizma.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac objasnila je da je donošenje zakona važno i kao reformska mjera iz NPOO-a za povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora, uz primjenu zelenih tehnologija i provedbu zelene i digitalne tranzicije, kao i za specifične sektorske poticaje ulaganjima i projektima koje pridonose tim ciljevima.

“Zakonom se uređuje upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti i uz odgovorno korištenje prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unapređenje uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji”, poručila je ministrica.

Nova uloga TZ-ova

Zakon tako donosi nove uloge turističkim zajednicama (TZ) i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju turističkim destinacijama u smjeru održivosti.

To obuhvaća i razvrstavanje TZ-ova po indeksu turističke razvijenosti i izradu izračuna prihvatnih kapaciteta njihove destinacije (koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse).

TZ-ovi izrađuju i plan upravljanja destinacijom kao planski dokument za razvoj održive destinacije za područje jedne ili više lokalnih ili regionalnih turističkih zajednica za razdoblje od četiri godine.

Novosti za lokalne vlasti

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pak, dužne su koristiti izračune prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju, pri čemu planovi upravljanja destinacijom moraju sadržavati konkretne smjernice i preporuke što treba poduzeti da bi destinacija bila održiva s popisom projekata koji pridonose provedbi mjera i napretku.

Lokalne vlasti moći će uz novi zakon odlučiti i o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, te ga dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za turizam radi upisa u bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se javno objavljuje. Ti projekti imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam, uz uvjet da zadovoljavaju natječajne uvjete.

Jedna od većih novosti sa zakonom je i veća uloga lokalne vlasti u upravljanju destinacijom i davanje mogućnosti određivanja broja, vrste i kategorije ugostiteljskih i smještajnih objekata za turiste na cijelom svom području.

To bi se trebalo temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta i odlukama o upravljanju turističkim tokovima (rasporedu i dinamici dolazaka turista). Lokalne vlasiti moći će iodlučiti i o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa.

Turistički ekološki doprinos, aktiviranje državne imovine i Vijeće

Taj novi doprinos plaćali bi jednodnevni turisti ako tako odluče na lokalnoj razini, a taj novac su onda dužni namjenski koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode.

Novim zakonom su utvrđeni i poticaji za djelatnosti u turizmu i državne potpore u obliku umanjene stope poreza na dobit, te za aktiviranje neaktivne imovine RH u korist razvoja djelatnosti u turizmu, ako je vrijednost početnog ulaganja najmanje tri milijuna eura.

Predviđeno je i osnivanje Vijeće za upravljanje razvoja turizma na čelu s predsjednikom Vlade, i članovima iz više ministarstava, gradova, općina, udruga, HTZ-a i čija je zadaća provedba turističkih politika i jačanje međuresorne suradnje.