Biloglav: U Zadarskoj županiji nikad nije radilo manje liječnika obiteljske medicine

Sveobuhvatnu su reformu zdravstvenog sustava kroz godine najavljivali mnogi ministri, a aktualni se ministar Vili Beroš te njegov napokon nešto pokušava promijeniti. Koliko će njihove ideje u predloženoj reformi biti uspješne tek trebamo vidjeti, no za to se vrijeme dovoljno može raspravljati o potencijalnim točkama koje treba promijeniti, te njihovoj relativnoj uspješnosti, kao i najavljenim planovima Ministarstva.

Dvoje zadarskih stručnjaka za zdravstvo – liječnik obiteljske medicine Damir Biloglav i predsjednica udruge Zadarski pacijent dr.med. Dubravka Finka za nas su tako prokomentirali neke od najavljenih promjena, kao i goruće probleme hrvatskog zdravstva. Jačanje preventivne zdravstvene zaštite i domova zdravlja, reorganizacija bolničkog sustava, te praćenje ishoda liječenja, neki su od temeljnih ciljeva reforme zdravstva koju je predstavio ministar zdravstva Vili Beroš najavivši jačanje javnog zdravstvenog sustava.

Novo lice primarne zaštite

Jedan od najavljenih ciljeva reforme svakako bi trebalo biti jačanje primarne zdravstvene zaštite koja sada ne provodi potpuno svoju ulogu. Primarna zdravstvena zaštita mora postati najjači adut borbe protiv bolesti, poručio je ministar Beroš, najavivši i prebacivanje specijalističke zdravstvene zaštite na primarni nivo, u domove zdravlja.

Dr. Biloglav nam je kazao kako i nema baš puno povjerenja u najavljene promjene, jer u svojoj ih je karijeri obiteljskog liječnika previše čuo, a premalo vidio.

– Ni moji kolege nisu ništa optimističniji po ovom pitanju. U sustavu primarne zdravstvene zaštite jednostavno je previše problema, koji su se godinama gomilali i zanemarivali. Čitajući i slušajući ministrove najave, ne možemo ne pomisliti kako on zapravo uopće ne razumije sustav i važnost primarne zdravstvene zaštite, zbog čega i ne vjerujemo u uspješnost najavljene reforme, poručio je Biloglav, istaknuvši kako je na području Zadarske županije broj liječnika obiteljske medicine na rekordno niskoj razini.

– U stručnoj se javnosti već dugo raspravlja o raznim modalitetima reforme, no niti jedan do sada nije bio uspješan. Stoga i postavljamo pitanje zašto bi reforma ministra Beroša uspjela, kada tolike druge nisu? Vrlo je teško dati konkretne prijedloge i kreirati ostvarive korake u kratkom razdoblju, istaknuo je Biloglav, koji se, kao i mnogi drugi liječnici obiteljske medicine na području Zadarske županije približava dobi za mirovinu.

– Više od 100 ordinacija obiteljske medicine trenutačno nema stalnog liječnika, a preko 200 liječnika ispunjava uvjete za mirovinu. Za dvije do tri godine ta će se brojka popeti na vrtoglavih 750, što naš sustav zdravstvene zaštite neće moći izdržati. Trenutačno stanje s brojem specijalizanata obiteljske medicine i više je nego porazno, a još više razočarava činjenica da u mnogim granama medicine nasušno fali specijalizanata, objasnio je Biloglav, dodavši kako se veliki broj liječnika boji tko će liječiti njihove pacijente nakon njihova umirovljenja.

Sistematski pregledi

Cilj je reforme je i rano otkrivanje bolesti pa je okretanje preventivi nužnost, kao i razvoj zdravstvene pismenosti od najranije dobi. Ministar planira uspostavu sustava sistematskih pregleda s ciljem ranog otkrivanja bolesti, kao i reorganizaciju bolničkog sustava.

Dr. Finka nam je kazala kako, po njenom mišljenju, primarni fokus ne bi trebao biti na jačanju sustava sistematskih pregleda, koji u dovoljnoj mjeri već dobro funkcionira.

– Sistematski su pregledi obilježje školskih i studentskih dana, a nakon toga mnoge hrvatske tvrtke, javne i privatne, na sebe preuzimaju teret osiguravanja sistematskih pregleda za zaposlenike. Populacija između 25 i 50 godina najčešće nije toliko ranjiva na najčešće uzroke smrtnosti u Hrvatskoj, zbog čega smatram kako se ova mjera ne bi trebala gurati u prvi plan, kazala je predsjednica Zadarskog pacijenta, istaknuvši kako je unatoč najavi, još uvijek nepoznat obim i način provođenja sistematskih pregleda.

Vili Beroš je najavio kako će prvi građani dobiti poziv za preventivne sistematske preglede u prvom kvartalu iduće godine, ističući kako je u fokusu zdravstvene njege pacijent, jačanje primarne zdravstvene zaštite i reorganizacija bolnica. Pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda najprije će biti proveden u dvije županije početkom iduće godine, a nakon toga će zaživjeti na nacionalnoj razini.

– Umjesto nasumično odabira pacijenata za sistematske preglede, probir bi se trebao napraviti među onima koji u zadnje tri godine nisu bili u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite jer oni, zbog neredovitosti pregleda, spadaju u rizičnu skupinu. Prioritetom ove reforme zapravo bi trebala biti dostupnost zdravstvene zaštite na svim njenim razinama, poručila je Finka, naglasivši kako su glavni problem hrvatskog zdravstva nepregledne liste čekanja.

– Nacionalni preventivni programi govore o kvaliteti zdravstvenog sustava, no njihova je relativna uspješnost niska, jer se na takve preglede u prosjeku ne odazove niti polovica pozvanih pacijenata. Umjesto toga trebalo bi raditi na poboljšanju komunikacije između pacijenata i liječnika primarne zdravstvene zaštite, poručila je predsjednica ove udruge.

Reforma u domovima zdravlja

Reformom je najavljeno i jačanje domova zdravlja koji bi trebala preuzeti većinu specijalističkih pregleda i dijagnostike, što bi trebalo rasteretiti bolničke liste čekanja. U domovima zdravlja dopunski će raditi bolnički specijalisti. Na tom tragu u prvoj fazi reforme provest će se vertikalna integracija domova zdravlja i bolnica te izjednačiti koeficijenti zaposlenika.

– Domovi su zdravlja nekada bili mjesta rada specijalizanata uključenih u sustav primarne zaštite, što se danas sve radi preko uputnice i u bolnicama, ili ako pacijent ima sredstava, u privatnim poliklinikama. Specijalizanata i specijalizacija je vrlo malo, što na nacionalnoj razini zahtijeva otvaranje objedinjenog specijalističkog centra, za čije funkcioniranje danas, nažalost, nema dovoljno liječnika, kazala je Finka, ističući kako bi takvi centri promicali transparentnost sustava i smanjili liste čekanja.

– Po zemlji je raštrkano puno privatnih poliklinika, gdje liječnici obično traže i rade na pacijentu više nego što je potrebno, i to zato da izvuku više novca, dok liječnici primarne zaštite nisu obvezni raditi specijalističke preglede. Zbog toga bi se i trebala uvesti što strožija i učinkovitija kontrola radnih sati u bolnicama, kako bi se točno znalo koji liječnik koliko radi, te odlazi li za vrijeme radnog vremena u bolnici raditi u privatne poliklinike, naglasila je predsjednica Zadarskog pacijenta, dodajući kako se liječnicima ne smije zabraniti rad u privatnoj praksi, no on treba biti reguliran na način da ne zadire u njihovo redovno radno vrijeme u bolnicama.

Promjene Zakona

Za kraj smo razgovora gospođu Finku upitali za mišljenje o najavljenim promjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dr. Finka je naglasila kako se sve promjene, a naročito one koje zadiru u promjene dostupnosti zdravstvene skrbi, kao i iznose participacije koje uplaćuju građani, trebaju dobro iskomunicirati prema javnosti jer kako kaže, sve nejasnoće bit će negativno prihvaćene ili odbačene.

– Potrebna nam je bolja komunikacija između HZZO–a i ugovornih ustanova, kao i transparentan i dostupan partnerski odnos, jer jedno ne može postojati nauštrb drugog. Marginalizacija liječnika primarne zdravstvene zaštite opterećivanjem i uvođenjem novih obveza dovodi do pada kvalitete pruženih usluga, kao i do rastuće nepovjerljivosti prema cijelom sustavu zdravstvene zaštite, zaključila je predsjednica Zadarskog pacijenta.

Nakon izmjena ključnih zdravstvenih zakona – Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u sljedećoj godini slijedi izmjena mreže javnozdravstvene zaštite. Najavljene su i promjene u ugovaranju zdravstvenih usluga i rješavanje problema bolnica koje produciraju gubitke. Povećava se iznos participacije za pojedine bolničke usluge, kao i maksimalni iznos participacije s dvije na četiri tisuće kuna. Povećanje participacije neće osjetiti građani koji imaju uplaćenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Država uplaćujete novac za 800 tisuća polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, čime su obuhvaćeni građani koji na temelju imovinskog cenzusa ne mogu sami plaćati to osiguranje. Samo 600 tisuća građana ne plaća dopunsko, jer to ne žele i samo oni će plaćati povećanu participaciju.