Na plažama Zadarske županije plastika je broj jedan među svim otpadom

U utorak je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar u organizaciji Udruge Eko Zadar održana tribina na temu "Može li Zadar bez jednokratne plastike?" 
Cilj tribine, koja se održava u sklopu projekta "Zeleni telefon – suradnjom do zdravijeg okoliša" je potaknuti na promišljanje o mogućim rješenjima problema onečišćenja plastikom koje na globalnoj, ali i lokalnoj razini poprima alarmantne razmjere, te značajno utječe na zdravlje cijeloga ekosustava.
Posljedice za  prirodu, ljude i životinje 
– Ovo je prva tribina na temu onečišćenja plastikom koju održavamo u sklopu ovog projekta, jer želimo ovaj gorući problem i mogućnosti njegova rješavanja sagledati s različitih aspekata zbog čega smo u tribinu uključili sudionike iz različitih udruga i ustanova, kaže Željka Jurlina iz Udruge Eko Zadar i suradnica na projektu "Zeleni telefon", te ističe da je riječ o alarmantnom problemu koji zahtijeva uključivanje svih građana kako bi se umanjile ogromne posljedice koju nagomilavani plastični otpad predstavlja za prirodu, a time i za ljude i životinje.
Procjenjuje se, navedeno je na tribini, da 80 posto plastike završi u morima, a da 90 posto slatke vode sadrži uzorke mikropalstike. Na tribini su glavna pitanja o kojima se raspravljalo bila vezana uz posljedice onečišćenja plastikom na globalnoj i lokalnoj razini, gdje završava plastika, što se radi po pitanju prevencije plastičnog otpada i koji su problemi u zbrinjavanju plastike. Također, tražili su se primjeri dobre prakse i s kime bi se sve moglo surađivati na lokalnoj razini u rješavanju ovog problema, te kako ostvariti tu suradnju.
Kako je istaknula jedna od sudionica tribine Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, naglasak je na plastici jer je najveći dio otpada koji ljudi stvaraju upravo plastika.
– Na plažama Zadarske županije plastika je broj jedan među svim otpadom. No, još veći problem od kopnenog plastičnog otpada, koji je ipak nagomilavan na određenim lokacijama, jest onaj u moru. Plastični otpad u morima je, naime, rasprostranjen po širini i dubini i njegova je štetnost golema i mnogostruka, naglasila je Melita Mokos, te istaknula kako životinje u moru i svi morski organizmi na razne načine ispaštaju – od zapetljavanja u tende i svakojake plastične predmete, do problema koje izaziva gutanje komada plastike koju životinje zamijene za hranu.
Suradnja svih u zajednici
Istraživanja u Zadarskoj županiji, primjerice plaže Saharun na Dugom otoku i plaže na Puntamici, a koja su provedena vezano uz plastični otpad, pokazuju da su na različitim lokacijama prisutne razne količine otpada različita sadržaja, ali uvijek je zaključak da je otpada puno i da je problem golem. 
Za rješenje problema potrebna je cjelovita suradnja svih u zajednici, pa i mali koraci da bi se počeo smanjivati plastični otpad, čulo se još na tribini na kojoj su, uz Željku Jurlina i Melitu Mokos, sudjelovali i Ana Zubčić iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Mladen Jezidžić iz udruge “Volim domaće”, Žana Klarić, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Grada Zadra, Ivana Kordić iz inicijative “Za Zlarin bez plastike” i Pere Zubčić, tehnički direktor Čistoće d.o.o.
Po završetku tribine, druženje i razgovor na ovu temu nastavljeni su u društvenom centru Knjigozemska gdje se s Ivanom Kordić, članicom inicijative "Za Zlarin bez plastike" razgovaralo o mogućim rješenjima onečišćenja plastikom kroz prikaz inicijative „Za Zlarin bez plastike“ i mogućnostima stvaranja zajednice bez plastike na području Zadra.