U kolovozu u Hrvatskoj ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja

U kolovozu je u Hrvatskoj ostvareno ukupno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i pad od 2 posto u noćenjima. Pokazuju to podaci eVisitora Hrvatske turističke zajednice iz koje su danas priopćili kako je pritom u kolovozu u jadranskim županijama ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima. U HTZ-u u naveli kako je potvrđen trend više dolazaka s kraćim boravkom samih gostiju na destinaciji. Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.

Ukupno gledano je, pak, od počeka godine, do kraja kolovoza u u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru ostvareno  16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.

Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka što je 4 poso više i preko 25 milijuna noćenja što je 2 posto u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je 9 posto više i 16,4 milijuna noćenja što je 2 posto u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,6 milijuna dolazaka što je 3 posto više i 15,4 milijuna noćenja što je izjednačenje u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (1,7 milijuna dolazaka što je 5 posto više i 13 milijuna noćenja što je 2 posto više u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (1,6 milijuna dolazaka što je 18 posto više i 6,7 milijuna noćenja što je 7 posto više u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (855 tisuća dolazaka što je 1 posto više i 5,5 milijuna noćenja što je minus 3 osto u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (626 tisuća dolazaka što je  11 posto više i 2,9 milijuna noćenja što je 2 posto u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je 15 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja što je 14 posto više nego lani.

–  Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti. Upravo zato moramo nastaviti raditi na kvaliteti i fokusirati se na cjelogodišnju ponudu. Vjerujem kako ćemo s novim investicijskim ciklusom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir, kao i državni proračun, dodatno osnažiti našu turističku ponudu te pridonijeti ostvarenju naših strateških ciljeva, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Ostvareni turistički promet komentirao je i Kristjan Staničić, direktor HTZ-a istaknuvši kako  turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu potvrđuje uočene trendove prema kojima gosti ostvaruju više dolazaka u destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće.

–  Ovakva dinamika prometa je i logična ako znamo da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva godina u kojoj se u potpunosti vratila sva naša konkurencija. Kada na sve to dodamo utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, možemo zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, kojeg ćemo dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju imamo jako dobre najave, zaključio je Staničić.