Glavna tema Europskog vijeća je bila cijena plina

Energetska kriza, posljedica ruskog rata u Ukrajini, stavila je u fokus zelenu tranziciju, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak u Hrvatskom saboru.

– Energetska kriza stavila je u prvi plan daljnje napore oko zelene tranzicije, rekao je Plenković na predstavljanju izvješća o sastancima Europskog vijeća u svibnju, lipnju i listopadu.

Poručio je da fragmentirani pristup nije učinkovit i da se na globalnoj razini moraju ostvarivati klimatski ciljevi.

– Ukoliko nastavimo proces oslanjanja na fosilna goriva i ubrzamo globalno zatopljenje, posljedice će biti i ekonomski i socijalno i geopolitički neizdržive, upozorio je Plenković.

Energetska sigurnost

– Bez brze zelene tranzicije možemo doći u situaciju da se i energetska sigurnost i opskrba dovedu u pitanje, rekao je Plenković i pozdravio Komisijin plan RePower EU kojim se želi smanjiti ovisnost Unije o ruskim energentima.

Podsjetio je na dodatno ulaganje Hrvatske u LNG terminal na Krku i povećanje kapaciteta s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardu te na “ulaganje u plinovode prema Sloveniji, a prema dogovoru eventualno prema Austriji i Njemačkoj”.

“Kapitalna tema” Europskog vijeća u listopadu, kako je opisuje premijer, bila je cijena plina.

Tada je dogovoreno da će članice Unije osigurati zajedničku nabavu plina i stvoriti novu, referentnu vrijednost za utvrđivanje cijene ukapljenog naftnog plina. Dogovoreno je i privremeno rješenje – svojevrsni cjenovni plafon ako cijene plina podivljaju.

Pomoć Ukrajini “dokle god je potrebno”

Plenković je ponovio da Hrvatska “nedvosmisleno” podržava Ukrajinu te da će pomoć Ukrajini “trajati dokle god bude potrebno”.  Europsko vijeće usuglasilo je u lipnju da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata za članstvo u Uniji, a na zadnjem sastanku je pozdravilo odluku o osnivanju vojne misije EU-a u Ukrajini. Hrvatska je spremna sudjelovati u toj misiji, ponovio je Plenković.

Dodao je da Hrvatska svoj vanjskopolitički položaj koristi za zaštitu položaja Hrvata u BiH.

“Nagnali smo najviše razine EU-a da se bave BiH puno više i konkretnije nego godinama prije”, rekao je Plenković.

Europska komisija predložila je u listopadu da se i BiH dodijeli status kandidata, a odluka o tome moguća je već u prosincu.  Dovršava se proces ulaska Hrvatske u šengenski prostor i europodručje, dva cilja prema “dubljoj europskoj integraciji”, napomenuo je Plenković.

“Hrvatska će biti snažnija, otpornija, zaštićenija, manje izložena, privlačnija, sigurnija, pouzdanija za sve koji hoće doći poslovati, ulagati ili biti turisti u Hrvatskoj”, rekao je.