Foto: Reuters
Financije su u srijedu bile u središtu konferencije o klimi COP27, a stručnjaci UN-a su objavili popis projekata u vrijednosti od 120 milijardi dolara, koje bi investitori mogli podržati kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da smanje emisije i prilagode se učincima globalnog zatopljenja.
Projekt prijenosa vode između Lesota i Bocvane u vrijednosti od tri milijarde dolara i plan od deset milijuna dolara za poboljšanje javnog sustava vodoopskrbe u Mauricijusu, neki su od projekata na popisu od kojih se 19 odnosi na Afriku.
Međutim, drugo izvješće objavljeno u utorak upućuje na to da bi zemljama u razvoju bio potreban jedan bilijun američkih dolara vanjskog financiranja svake godine do 2030. uz jednako toliko njihovih vlastitih sredstava, kako bi postigao svjetski cilj da se spriječi efekt staklenika.
S druge strane, vodeće svjetske razvojne banke pozajmile su 51 milijardu dolara siromašnijim zemljama 2021., a privatni investitori su doprinijeli sa samo 13 milijardi, pokazalo je nedavno izvješće kreditnih institucija.
Osiguravanje novca za države u razvoju kako bi mogle izgraditi infrastrukturu poput elektrana na obnovljive izvore energije je već duže vrijeme fokus UN-ovih razgovora o klimi, no napredak je spor.
„Iako planovi za zanimljive projekte postoje, bit će potrebna tehnička i financijska pomoć da se dođe u poziciju iz koje se mogu privući odgovarajući oblici financiranja“, rekao je Nigel Topping, predstavnik britanske vlade u borbi protiv klimatskih promjena na COP26-u.
„Svi akteri u sustavu trebaju zavrnti rukave kako bi se to ostvarilo. Nećemo se nimalo približiti razini financiranja koja je potrebna ekonomijama u razvoju ako svi nastave prebacivati odgovornost na druge“, istaknuo je Topping.
Predsjednik Svjetske banke David Malpass se u srijedu obratio izaslanicima i naveo aktivnosti banke po pitanju klime i njenu ulogu u partnerstvu, kojim će zapadne zemlje pružiti 8.5 milijardi dolara Južnoj Africi radi njene energetske tranzicije.
Malpass je odbacio navode da poriče klimatske promjene kada je u srijedu upitan o svojim prošlim komentarima, koji su shvaćeni kao omalovažavanje klimatskih promjena.
„Znate da nisam [poricatelj]. Znate da nisam, nemojte krivo izvještavati o tome“, rekao je Malpass u odgovoru na pitanje novinara dok je napuštao konferenciju.
Malpass se suočio s višemjesečnim kritikama aktivističkih skupina i pojedinaca, uključujući bivšu izvršnu tajnicu UN-ove agencije za klimatske promjene Christianu Figueres, nakon što je na jednom događaju u rujnu odgovorio na pitanje vjeruje li da emisije nastale izgaranje fosilnim goriva potiče globalno zatopljenje.
„Ne znam. Nisam znanstvenik“, odgovorio je tada na događaju koji je organizirao New York Times.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Reagirali
MVEP osudio srbijansko “lažno predstavljanje” Hrvatske kao netrpeljive zemlje
Nogomet
ARGENTINSKI KLUB
Newell’s Old Boysi pokušavaju angažirati Messija
Svijet
američki predsjednik
Trump će povući 700 imigracijskih agenata iz Minnesote
Kultura
NOVO POGLAVLJE
TRUN Publiku želimo vratiti u djetinjstvo i povezati je s precima i običajima
Nogomet
PORAZ
EP futsal – Hrvatska poražena u polufinalu od Španjolske
Zadar
romantika
Večeri za samce u Ruplju pravi su hit! ‘Dugo sam razmišljala o tome, no nisam htjela…’
Crna Kronika
Prometna nesreća
DETALJI TRAGEDIJE U GALOVCU Izašao iz kombija, pa ga zbog neprilagođene brzine udario drugi kombi
Crna Kronika
uskok
DETALJI VELIKE AKCIJE: Dileri novac “prali” preko nekretnina. Kolovođa, bivši maneken!
Rukomet
Ivan Ninčević
POZNATI ZADRANIN Veliki prijatelj Dagura Sigurdssona: ‘On je idealna osoba…’
Zadar
BORBA S VJETRENJAČAMA