S liste HZZO-a dosad je brisano 106 tisuća osiguranika

HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika od onih koji na zdravstveno osiguranje realno nemaju pravo, do srpnja s popisa brisao oko 106.000 osiguranika. Procjenjuje se da će temeljem toga zdravstveni budžet na godišnjoj razini uštedjeti više od 30 milijuna eura, jer otprilike toliko stajao je u 2022. godini trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu imale pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a.

Riječ je mahom o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a dolazili bi u Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, dijagnostička obrada ili bolničko liječenje.

Koliko je to stajalo zdravstvenu blagajnu pokazuju sljedeće brojke: na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura, na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje 7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura.

Ukupno je, dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura.

Hladni pogon

U Direkciji HZZO-a računaju da je na glavarine za ove osobe, uz pretpostavku da su svi imali izabranog liječnika obiteljske medicine, dentalne zaštite, ginekologije i laboratorij, na godišnjoj razini izdvojeno još oko 2,2 milijuna eura, a hladni pogon bi, prema njihovoj projekciji, iznosio još četiri milijuna eura.

Ukupni je, dakle, godišnji trošak za te osiguranike iznosio oko 32,2 milijuna eura u 2022. godini. U odnosu na ukupan zdravstveni proračun to se na prvi pogled ne čini tako velikom brojkom, no o kolikom se stvarnom gubitku za zdravstveni sustav radi, govori podatak da je na njih potrošeno dvostruko više od iznosa kompletnog transplantacijskog programa u 2022. godini.

Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500 obavijesti osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a utvrđeno da nisu nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u evidenciji HZZO-a, da dođu regulirati svoj status, i to u roku do 29. lipnja ove godine.

Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba, a od tog broja njih 40.479 nakon toga je osigurano po nekoj drugoj osnovi i više nemaju obvezu javljanja svaka tri mjeseca, kao ostali građani koji su osigurani temeljem nezaposlenosti. U zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi produljenja statusa nisu javile 105.982 osobe, i one su brisane iz registra i izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje.

Prijave i odjave

O tome je li se netko od njih u međuvremenu javio HZZO-u radi ponovne prijave, u Direkciji HZZO-a nemaju saznanja. Svakodnevno im se, kažu, novi osiguranici prijavljuju ili drugi odjavljuju, odnosno mijenjaju osnovu osiguranja.

Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17. kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su 3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja imalo 2.184.137 osoba. Najviše osiguranih osoba, kažu u HZZO-u, osigurano je temeljem zapošljavanja, umirovljenja i redovnog školovanja.

Zanimljivo je da je i nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas njih za 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani, moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.

Zdravstveno osiguranje je zakonska obaveza

Iz Direkcije HZZO-a podsjećaju na to da je zdravstveno osiguranje za sve hrvatske građane zakonska obveza pa se svatko tko ga nema treba javiti na neki od šaltera HZZO-a. Za radno sposobnu osobu, osnova osiguranja može biti radni odnos, obavljanje obrta, poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i slično, a ako to nije slučaj, mogu se osigurati i preko člana obitelji, pod uvjetom da su nesposobni za samostalan život, nemaju sredstava za uzdržavanje ili ih osiguranik uzdržava.

Osobe koje se ne mogu osigurati kao članovi obitelji osiguranika ili prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i koje su nesposobne za samostalan život i rad, osiguravaju se na osnovi rješenja županije ili Grada Zagreba u okviru sustava socijalne skrbi.

Ako osoba s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za osiguranje ni prema jednoj osnovi propisanoj Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ona se i dalje dužna zdravstveno osigurati i plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od 85,72 eura mjesečno, poručuju iz Direkcije HZZO-a.