Eksperiment sa zatvorenim trgovinama nije bio ni najmanje mudar

Eksperiment – nije uspio. Stav da skoro cjelokupni trgovački sustav na Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ostane zatvoren pokazao je u nedjeljno dopodne svoje pravo lice. Došlo je naime do takve navale na supermarkete da je u jednom trenutku kaos bio jedna moguća riječ kojim bi se sve zajedno opisalo.

Strahovita gužva na parkiralištima, neprestano trubljenje, prijetnje i svađe oko polaganja prioriteta na neko od ispražnjenih mjesta, te u konačnici ekstremni redovi za dolazak do blagajni.

Dakako i u toj zoni s brojnim povišenim tonovima zbog “pametnjakovića” koji su se pokušavali ubaciti u red preko reda. Ono što je također bilo zamjetno, po prilici trećinu, ako ne i više od svog tog mnoštva činili su stranci.

Izgubilo se iz vida važnu činjenicu

Eksperiment nije uspio jer izgubilo se iz vida jednu jako važnu činjenicu: 5. kolovoza jeste naš blagdan, ali i sam vrhunac turističke sezone.

Dan je to najveće smjene gostiju u godini, pa tako i potrebe za opskrbom gostiju kad dođu u mjesto odmora. A sve zatvoreno. U ovom trenutku, kad zbrojimo turiste i “nekomercijalni smještaj”, dakle vlasnike kuća i apartmana za odmor, u Hrvatskoj je više od 1,5 milijuna gostiju.

S druge strane struktura smještaja u Hrvatskoj je jako nagnuta prema apartmanima i kampovima. Konkretno, apartmana je 62 posto, dok hotelski smještaj koji u pravilu uključuje polupansionski model prehrane ima tek nešto više od 10 posto.

Drugim riječima svakodnevnu potrebu za supermarketima, osim nas domaćih koji se ipak mogu strpiti i ne odlaziti svaki dan u nabavku, čini i oko 1,3 milijuna turista!

Poduzeti eksperiment s totalno zatvorenim trgovinama nije bilo ni najmanje mudro, a pokazala je to i nedjelja koju je, da peh bude veći, obilježila i jaka kiša te niske temperature tako da nitko od tih 1,5 milijuna gostiju nije bio na plaži.

Ovo se naprosto mora poduzeti

Trgovački sektor u priobalju naprosto mora dobiti status sličan onom koji imaju ugostiteljski radnici. Prvenstveni tu mislimo na plaće koje bi zaposlenicima u marketima morale nadilaziti tisuću, ovisno o broju sati i karakteru odrađenih dana – nedjelje, blagdani – i koju stotinu eura više.

Prostora za takve plaće itekako ima jer trgovački lanci u priobalju znatno podižu cijene u ljetnom razdoblju tako da se iz tog ekstaprofita mora pronaći i sredstva za plaće radnika.

Na taj bi se način izbjeglo sve dvojbe koje već niz godina opterećuju trgovački sektor po pitanju rada nedjeljom: 1,2 tisuće eura plaće značilo bi i dovoljan broj radnika, kao i njihovo zadovoljstvo radom kad se inače ne radi.

Sve dok ih se tretira minimalcima, radnici imaju potpuno pravo odbijati rad blagdanima. Kakav zbog toga kaos nastaje, na žalost i na totalnu zbunjenost gostiju, mogli smo vidjeti – nedjelju poslije.