Građani u ljetnim mjesecima velikodušniji u darivanju potrebitima

Svakog dana prostorijama Sabirno distributivnog centra zadarskog Crvenog križa prodefilira u prosjeku pedesetak korisnika koji na godišnjoj razini preuzmu više od 10 tona odjeće i obuće. Osim socijalno ugroženih građana iz cijele županije, pomoć u prostorijama Crvenog križa traži i sve više raseljenih osoba iz Ukrajine.

– Jako je dobar odaziv korisnika, pogotovo otkad nam dolaze Ukrajinci, s njima nam se broj korisnika povećao jedno tri puta. Oni tek stignu, pa im je veća potreba, tumači Milica Anić, djelatnica Gradskog društva Crvenog križa (GDCK) Zadar, najstarije udruge Crvenog križa u Hrvatskoj koja postoji već 145 godina.

Njezine riječi potvrđuje i Šime Lisica, ravnatelj GDCK-a Zadar.

Kad se nakupi stvari, donira se

– U zadnje je vrijeme poprilična gužva svakog dana, naši socijalno ugroženi građani su tu svakodnevno, uzimaju odjeću i obuću, dok raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo i na humanitarne pakete koje osigurava Vlada RH i EU projekti, kazuje Lisica.

U ljetnim mjesecima građani Zadra i okolnih općina uglavnom su velikodušni, uvijek doniraju odjeću i obuću, naglašava Lisica.

– Najčešće se radi o sezonskim stvarima, pa ljudi doniraju kad im se nakupi, zovu nas i svakog dana donose. Na način kako se svakog dana donosi, tako ih svakog dana korisnici uzimaju. Dnevno kroz naše prostorije prođe preko 50 korisnika, a donatora je u prosjeku desetak, no oni u pravilu donose poprilične količine odjeće i obuće, kazuje Lisica.

Kada je riječ o donacijama odjeće i obuće, izrazito je važno da se daruje sezonska odjeća i obuća, tako da se stvari ne gomilaju u skladištu Crvenog križa. Naime, osim što odjeća i obuća propada, maleno skladište Sabirno distributivnog centra na Relji brzo se zakrči stvarima.

Najamnina za prostor u kojem je nekada bio smještena jedna radio postaja trenutačno se namiruje iz proračuna GDCK-a Zadar, no ravnatelj se nada da će ili Grad ili Županija uskoro pronaći adekvatnije rješenje.

– Pregovaramo sa Županijom u vezi skladišnog prostora, a to je priča koja se proteže unazad dosta godina. Ja se nadam da će se to riješiti u narednih nekoliko godina, jer naše su potrebe puno veće, trebamo više prostora za skladištenje i sortiranje velikih količina humanitarne pomoći koja stiže.

U novom prostori skladištila bi se i oprema za korištenje u kriznim situacijama, vozila i slično, tumači Lisica.

Naime, osim što primaju i raspoređuju humanitarnu pomoć, u GDCK-u Zadar, među ostalim, organiziraju razne oblike pomaganja građana, provode akcije darivanja krvi, podižu i unaprjeđuje zdravstvenu kulturu građana i osposobljavaju ih za pružanje prve pomoći u svakodnevnom životu.

Osim što bi trebala biti sezonska, važno je da donirana odjeća bude neoštećena i oprana.

– Ako pomažemo, treba pomoći kako treba. Roba bi trebala biti neoštećena i obavezno oprana, u suprotnom bi mi trebali s odjećom ići u praonu, kazuje Anić, koja svakodnevno razvrstava i slaže odjeću na police muškog, ženskog i dječjeg odjela.

Osim odjeće i obuće sezonskog tipa, uvijek im treba deka, popluna, jastuka i jastučnica, kao i dječjih kolica i hodalica, a uz to prihvaćaju i nekvarljivu hranu, dječje kašice i higijenske potrepštine.

Ljudi u riziku od siromaštva

Prošle godine na razini Hrvatske više od petine stanovnika živjelo je u riziku od siromaštva. Pri tom su posebno ugrožene osobe starije od 65 godina koje žive same, potom žene koje žive u jednočlanim kućanstvima, jednoroditeljske obitelji i Romi.

– Naši socijalno ugroženi korisnici uglavnom su starije osobe, oni sada najčešće traže kratke majice i hlače, neki traže i veće veličine odjeće i obuće, kazuje Lisica.

Anić ističe da korisnici po odjeću i obuću mogu doći jednom mjesečno, eventualno dvaput ako prvi put ne nađu što im treba.

– Korisnici imaju pravo na sedam kilograma robe mjesečno, a hranu im dajemo dva do tri puta godišnje. Osim toga, korisnici imaju pravo na interventne pakete kad skupimo neku hranu i higijenske potrepštine u akcijama poput akcija Solidarnost na djelu i Vaš dar za pravu stvar, kaže Anić.

Raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na mjesečne pakete hrane i higijenskih potrepština, koji stižu iz HCK Zagreb.

– Ukrajinci su se već navikli na pomoć, znaju da kod nas mogu doći kad god im treba, a uvijek se mogu obratiti i Caritasu, govori Anić.

Raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na humanitarnu pomoć u društvima Crvenog križeva diljem Hrvatske, no prije toga u policiji trebaju podignuti zeleni karton.

– S druge strane, naši socijalno ugroženi građani moraju imati rješenje Centra za socijalnu skrb, odnosno rješenje za zajamčenu minimalnu naknadu ili moraju udovoljiti kriterijima GDCK-a Zadar. Dakle ovisno o njihovim primanjima, ako su samci ili samohrani roditelji, oni nas kontaktiraju, obavimo razgovor s njima i potom odlučimo imaju li pravo na humanitarnu pomoć.

Pritom većina ljudi koji nam se obrate imaju pravo na humanitarnu pomoć, zaključuje Lisica.