Na rak debelog crijeva će biti testirani i mlađi od 50 godina

Zbog slabog odaziva građana na probir za rak debelog crijeva od svega 25 posto, ta se vrsta karcinoma u Hrvatskoj uglavnom otkriva u uznapredovaloj fazi, što sobom nosi smrtnost višu od 60 posto. Da bi se loši pokazatelji promijenili, Ministarstvo zdravstva izradilo je novi Nacionalni program oportunističkog probira raka debelog i završnog crijeva u ordinacijama obiteljske medicine do 2026. godine s ciljem smanjenja smrtnosti za najmanje 10 posto u idućih pet godina.

Svake se godine u Hrvatskoj rak debelog crijeva dijagnosticira kod oko 3.500 osoba, a 2.200 osoba izgubi bitku s bolešću.

Ambiciozan cilj

Cilj je novog programa udvostručiti obuhvat ciljane populacije starije od 50 godina na minimalno 50 posto, a u testiranje uključiti i mlađe od 50 s visokim rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva. Planira se u taj program svake godine uključiti najmanje 100 osoba mlađih od 50 godina.

Pokazalo se, naime, da je u zadnjih deset godina od raka debelog crijeva oboljelo oko 2.300 osoba mlađih od 50 godina, odnosno više od 200 osoba godišnje. Najveći broj pacijenata u toj dobi ne uspijeva se izliječiti, a više od 95 posto oboljelih ima kriterije koji ih svrstavaju u osobe s visokim rizikom.

Tako bi na testiranje okultnog krvarenja u stolici trebali i mlađi od 50 koji boluju od upalne bolesti crijeva, osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom, osobe sa sindromom nasljednog nepolipoznog kolorektalnog karcinoma, osobe s genetski uvjetovanim polipoznim sindromima te još neke skupine bolesnika.

Isto pravilo pozivanja vrijedit će i za sve one između 50 i 74 godina koji dosad nisu dobili poziv ili se na njega nisu odazvali, a imaju visoki rizik obolijevanja. Uz prosječan rizik za rak debelog i završnog crijeva na razini 10 do 15 posto, procjenjuje se da je u spomenutim kategorijama građana više od 365 tisuća osoba koje će se uključiti u novi program.

Rana faza

Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u devet od 10 slučajeva, stoga stručnjaci podsjećaju da je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.

Kod osoba kod kojih je test pozitivan, obiteljski će ih liječnici putem prioritetne liste direktno uputiti i naručiti na kolonoskopiju u bolničku zdravstvenu ustanovu putem posebne K-uputnice za kolonoskopiju. Kolonoskopija, ističe se u Nacionalnom programu, mora biti obavljena u roku od 30 dana od izdavanja uputnice.

Osim toga, nadogradit će se postojeći sustav za praćenje provedbe i provedbu nacionalnih preventivnih programa te će obiteljski liječnici u svojim ordinacijama primati tzv. informatička upozorenja koja će im ukazati da se radi o osiguraniku koji ulazi u ciljanu skupinu, a nije dobio poziv ili se na njega nije odazvao.

Paralelno s provedbom programa, koji bi trebao ući u punu primjenu u idućih šest mjeseci, pratit će se sustavno i ishodi liječenja kako bi se utvrdilo otkriva li se karcinom debelog crijeva u ranijoj fazi i smanjuje li se smrtnost od te vrste raka u odnosu na dosadašnje podatke.

Loša statistika

Rak debelog crijeva druga je najsmrtonosnija zloćudna bolest kod muškaraca s više od 1.200 smrti godišnje te isto tako i kod žena s više od 800 smrti godišnje. Hrvatska je među pet europskih zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća od samo 10 posto, prostate 81 posto, želuca 20 posto te debelog crijeva – manje od 50 posto.

Simptomi koji ukazuju na važnost brzog pregleda su vidljivo krvarenje u stolici, naizmjenična pojava zatvora i proljeva, crna ili tanka stolica, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, neobjašnjiva anemija ili nenamjerni gubitak težine, no oni se javljaju kad je bolest već uznapredovala.

Ovu je bolest moguće i prevenirati, redukcijom pušenja i konzumacije alkohola, redovitim kretanjem, održavanjem zdrave tjelesne težine te prehrambenim navikama koje uključuju manje crvenog, prerađenog i dimljenog mesa te konzumaciju namirnica s više vlakana.